Saslušajte sugovornika do kraja iako se s njime ne slažete. Ne donosite zaključke dok ne saslušate cijelu poruku.
Kad uslijed međusobnog nerazumijevanja ili loše komunikacije nastane šteta, ona je često teško mjerljiva, ali je neizbježna. Događa se to bilo da je riječ o prijateljstvu koje se prekida, pružanju nekvalitetne usluge koja korisnika razočara do mjere da s vama prestaje poslovati, zbog smanjenja produktivnosti uslijed nekvalitetne komunikacije između timova, suradnika ili između onih koji upravljaju ljudima i ljudi koje treba voditi. Neki od vas će se iznenaditi kad ću vam reći da je mnogo od navedenih šteta i problema moguće izbjeći na vrlo jednostavan način – pažljivijim slušanjem.
Slušate li kako biste potvrdili svoje (već formirano) mišljenje, ili ste spremni saslušati kako biste svrsishodno odgovorili? Započinjete li razgovor spremni da naučite nešto novo ili samo kako biste nametnuli svoje mišljenje o temi? Jeste li spremni slušajući otvoriti nova područja i steći nova znanja ili mislite da vam je sve jasno i da ćete slušajući samo gubiti vrijeme?
Nedavno sam kao korisnica usluga neke institucije željela odgovornoj osobi ukazati na mogući problem u obradi informacija. No na moje veliko iznenađenje osoba, čija je zadaća zapravo da sluša, nije imala volje ni želje saslušati me, nego mi je uporno ponavljala svoj tekst ne čuvši ni riječi od poruke koju sam ja odaslala. Shvativši da je na djelu primjer ‘neslušanja’, pokušala sam primijeniti tehniku tzv. ‘preokviravanja’ ne bih li na taj način zadobila pozornost slušatelja, ali gospodin mi je naprosto ‘poklopio slušalicu’.
Kad uspjeh u poslovanju ovisi o tome da ‘čujemo’ što nam netko (na primjer, nezadovoljni korisnik naše usluge) želi reći, bilo bi preporučljivo slušati ga. Naravno, kad izaberemo varijantu neslušanja izlažemo se opasnosti gubitka i štete za sebe i za svoju tvrtku.
Tvrdoglavšću i nekulturom postižemo u stvari negativan učinak. Kad se suočimo s ljudima koji, dok im iznosimo svoj pogled na svijet, nisu spremni slušati i komunicirati, nego naše objašnjenje tumače kao osobnu uvredu i poziv na ‘rat’, doživljavamo emocionalni stres ravan tome kad nas netko ‘pregazi’.
Dobro rješenje je slušati i čuti. Naša spremnost da svoje stajalište iznesemo i da čujemo tuđe, pravo je rješenje. Ako pritom još i nešto naučimo, na dvostrukom smo dobitku. Riješili smo problem i spriječili njegovo ponavljanje.
Spremnost na slušanje odlika je velikih komunikatora. Svatko od nas doživljava svijet drukčije. Steći uvid u to kako svijet percipira naš sugovornik omogućuje uspostavljanje istinske komunikacije i pomoći će da dođemo do pravog rješenja problema.