Rast BDP-a 5,2 posto u trećem tromjesečju

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju 2005. godine bio realno veći 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2004. godine. Navedena promjena BDP-a predstavlja najveći ostvaren rast još od posljednjeg tromjesečja 2002. godine. Prema kategorijama potrošnje, najznačajniji realni rast na godišnjoj razini ostvarile su investicije u kapital (5,8 posto), dok je u istom tromjesečju 2004. godine rast iznosio skromnih 0,5 posto, ponajprije uslijed nižih državnih izdavanja za cestogradnju. Također, na rast BDP-a pozitivno je djelovalo brži realni rast izvoza roba i usluga (4,9 posto) od uvoza (2,3 posto) na godišnjoj razini. Istodobno osobna potrošnja nastavila je rasti (3,8 posto) te je, unatoč nešto skromnijem intenzitetu rasta u odnosu na prethodno tromjesečje, značajno utjecala na dinamiziranje gospodarske aktivnosti tijekom promatrano razdoblja. Također i potrošnja države porasla je realno 1 posto u odnosu na isto tromjesečje 2004. godine. Tijekom prva tri tromjesečja 2005. godine, BDP realno je veći 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju u bazičnim cijenama ostvarila je realan rast od 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2004. godine. Najznačajniji rast ostvaren je u skupini djelatnosti financijskog posredovanja, poslovanja nekretninama i poslovnih usluga (7,8 posto), a natprosječni rast ostvarila je i djelatnost ugostiteljstva i hotelijerstva (7,6 posto). Industrija je tijekom trećeg tromjesečja ostvarila realan rast od 6 posto, a sličan intenzitet rasta zabilježen je i u trgovini (6,1 posto). Istodobno građevinarstvo je zabilježilo realni rast BDV-a od 3,4 posto, što predstavlja najveći rast u posljednjih pet tromjesečja za redom. Poljoprivredna djelatnost, nakon pada ostvarenog BDV-a u prvoj polovini godine, u promatranom razdoblju zabilježila je skromni rast od 0,5 posto.

Prema podacima HNB-a, saldo bilance tekućih transakcija u trećem tromjesečju zabilježio je suficit u iznosu 2,26 milijardi eura. U odnosu na isto razdoblje lani višak na tekućim računima povećan je 274 milijuna eura ili gotovo 14 posto.

Zadnji tjedan 2005. donio je oštar pad eura i trgovine po tečaju 7,360 kuna za euro. Na toj je razini odlučila intervenirati Središnja banka (deveći put ove godine) i po prosječnoj cijeni od 7,390 kuna za euro otkupila je 161,9 milijuna eura. Nakon devizne aukcije tečaj je bilježio rast iznad 7,390, ali ubrzo se spustio na razinu od 7,385 kuna za euro. Nakon toga sredinom tjedna uslijedio je dan obilježen minimalnim promjenama, da bi posljednje dane godine karakteriziralo povećanje ponude eura na tržištu. Posljednjega radnog dana prošle godine euro se spustio na razinu od 7,370 kuna, što je bila vrlo povoljna razina za kupnju eura. Također, početak 2006. bilježi stabilnost, bez pretjerane volatilnosti tečaja i volumena trgovanja.

Američko je tržište prošlo godinu zaključilo s razinom od 1,184 dolara za euro. Analitičari su izvijestili da je američki dolar tijekom 2005. godine aprecirao gotovo 15 posto u odnosu na euro, kao i na japanski jen i zabilježen je najveći rast u posljednjih osam godina prema valutnom indeksu, a to je bio rezultat politike podizanja kamatnih stopa od strane FED-a. Britanska funta u prošloj je godini doživjela najveći pad na godišnjoj razini u odnosu na američki dolar još od 1992. godine.