Cijena visoka samo naizgled

Prema svim pokazateljima poslovanja za prošlu godinu može reći da je bila vrlo uspješna, čak i uspješnija od 2004. godine. No u protekloj je godini postalo jasno da prostore za budući visoki rast cijena dionica, ali i burzovnih indeksa, ostaje sve manje. Investitori su protekle godine najviše mogli zaraditi na neličivim i manje likvidnim dionicama, a pritom su vrlo intenzivno rast zabilježile manje poznate dionice turističkog sektora. Na primjer, dionica donedavno slabo poznatog šibenskog Solarisa samo je u prošloj godini porasla više od 10 puta. No jasno je da se rast kakav je zabilježen u prošloj godini neće moći održati na dugi rok.

Tomu u prilog svjedoči i prošlogodišnje kretanje cijena najlikvidnijih domaćih dionica. Tako je primjerice povlaštena dionica Adrisa u prošloj godini zabilježila pad 7 posto, a sličan je trend obilježio i neke druge likvidne dionice. Najlikvidniji su ostali Adris, zatim Pliva s prometom većim od 646 milijuna kuna, Ericsson Nikola Tesla s prometom oko 620 milijuna kuna na objema burzama te Podravka s više od 455 milijuna kuna ostvarenog prometa. Kako upravo najlikvidnije domaće dionice prošle godine nisu ostvarile značajniji rast tržišnih cijena, očekuje se da bi ova godina trebala biti prekretnica u tome smislu, pogotovo ako sredinom sljedeće godine na burzi bude izlistana i dionica Ine.

Osim stagnacije blue-chipova i izdašnog rasta dionica turističkog sektora, prošla će godina ostati upamćena i po intenzivnom trgovanju dionicama domaćih brodara, iako neki od njih, poput Tankerske plovilbe i Jadroplova, nisu zabilježili rast cijena kakav se očekivao. Ova bi godina prema svemu sudeći također mogla biti izdašna. Međutim, na zarađe će prije svega utjecati umješnost investitora i sposobnost strukturiranja kvalitetnog portfelja vrijednosnica, koji bi uz očekivane prinos se trebao utjecati na smanjenje svih vrsta rizika. Naime, pretpostavimo li da će burzovni indeks do kraja sljedeće godine ojačati 10 posto, svaki rezultat bolji od navedenog rasta predstavlja će velik uspjeh. Pri tome će do posebnog izražaja doći i kvalitetna vremenska alokacija kapitala s obzirom na to da je moguće, a tome nas uči dosadašnje iskustvo, zaradivati i na procijenjenim kretanjima tržišnih cijena dionica. Dakle, za ovu se godinu već na njenom početku može ustvrditi da će biti prepuna izazova i da će od investitora tražiti prije svega stalno praćenje aktualnih događaja, kontinuiranu edukaciju te spremnost na stalne promjene.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika na Varaždinskoj burzi, iako na skromnom volumenu trgovanja, bili su crkvenički Jadran hoteli. Naime, tržišna je cijena njihove dionice samo prošloga tjedna izgubila na vrijednosti gotovo 12 posto, dosegnuvi pritom razinu od 331 kune. Još prije nekoliko tjedana Jadranovom se dionicom trgovalo i na razini višoj od 550 kuna, da bi nakon privremene euforije uslijedilo naglo otrježnjenje investitora, kad je postalo jasno da društvo posluje na granici stečaja. Društvo je već deset godina blokiran žiro-račun te utoliko ono trenutačno zapravo jedva preživljava. U tom je smislu realno očekivati i daljnje slabljenje tržišne cijene te dionice s obzirom na relativno visok rizik od stečaja društva.

Protekli je tjedan na domaćim burzama uglavnom prošao u blagdanskom duhu, s relativno skromnim volumenima trgovanja za ovo doba godine. Pritom je dionički indeks zagrebačke burze – Crobex – zabilježio rast od samo 0,1 posto na 1.997,53 boda. Za razliku od Crobexa, koji je tek neznatno porastao približivši se opet razini 2.000 bodova, indeks Varaždinske burze VIN zabilježio je pad 0,83 posto završivši tjedan na razini 1.993,5 bodova.

U maški je Istraturist vjerojatno najuspješnije domaći turističko društvo sa stajališta profitabilnosti. Sa sedam hotela, četiri apartmanska naselja te pet kamova ujedno je i jedno od najvećih. U devet lanjskih mjeseci društvo je ostvarilo neto dobit 69,8 milijuna kuna, što je bilo 12,8 posto manje nego godinu ranije. Razlozi smanjenje profitabilnosti bili su u prvom redu povećani troškovi poslovanja, a djelomično i veći iznos poreza na dobit slijedom preklanjskog smanjenja odgođene porezne imovine. Stoga je i devetomjesečna dobit prije oporezivanja Istraturista zabilježila manji pad, koji je iznosio 5,8 posto, pa je ona iznosila 78,2 milijuna kuna. Istraturist je u devet mjeseci zabilježio blagi rast poslovnih prihoda, koji je iznosio 1 posto na 280,1 milijun kuna. Ukupni prihod kompanije ostvaren u devet mjeseci iznosio je 298,8 milijuna kuna (+1,57 posto).

S druge strane, ukupni su rashodi Istraturista u devet mjeseci iznosili 220,6 milijuna kuna i bili su 4,5 posto viši nego lani. Pritom je društvo lani investiralo 107,9 milijuna kuna, od čega najviše u kamove (77 milijuna kuna). Prema najavama Uprave društva, u Istraturistu su u razdoblju od 2005. do 2008. godine planirali investicije u visini 67 milijuna eura, od čega bi oko 25 milijuna eura trebalo biti uloženo u apartmanski kompleks Garden Istra, i to već tijekom ove godine. Po završetku te investicije Istraturist će raspolagati s 1.300 novih ležajeva u 500 novih smještajnih jedinica. Također, tijekom 2007. godine bit će investirano oko 13 milijuna eura u podizanje kvalitete apartmanskih naselja, dok bi investicijom 15 milijuna eura u 2008. godini trebao biti preureden hotel Adriatic.

Sa stajališta vrednovanja metodom diskontiranja novčanih tokova uz navedene investicije, Istraturist je danas moguće procijeniti na 230-250 kuna po dionici, dok prema usporedbi pokazateljima poslovanja ta kompanija vrijedi i do 20 posto više. No, s obzirom na to da se društvo već dulji niz godina nalazi u većinskom vlasništvu Zagrebačke banke, kojoj turizam ne spada u ‘core’ djelatnost, u navedenom je razdoblju moguće očekivati da društvo dobije novog većinskog vlasnika. Pa iako se iz perspektive investitora trenutačna tržišna cijena dionice Istraturista može činiti prilično visokom s obzirom na ciljanu cijenu, treba naglasiti da u takve projekcije nije uračunana eventualna premija. Naime, većinski bi vlasnik za Istraturist zbog specifičnoga geografskog položaja te relativno visoke profitabilnosti (u usporedbi s domaćom turističkom konkurencijom) za većinski paket dionica društva mogao postići i znatno višu cijenu, naravno pod uvjetom da jednog dana do prodaje uopće dođe.

Dana 1. siječnja ove godine na snagu je stupio novi Zakon o investicijskim fondovima. Novi je zakon donio brojne novine i preciznije uredio brojna područja poslovanja investicijskih fondova. Osim toga, novi je Zakon načinjen u skladu sa smjernicama EU, čime je već sada učinjen značajan iskorak u harmoniziranju domaćih propisa. Prva novina u Zakonu odnosi se na definiranje venture kapitala (fondovi rizičnog kapitala), kao investicijskih fondova posebno osnovanih za izravna ulaganja u jamstveni kapital perspektivnih tvrtki.

Druga novina su fondovi s privatnom ponudom koji se u početku poslovanja ne oglašavaju javno te su im ograničenja u investiranju znatno liberalnija i manje diverzificirana nego kod postojećih fondova. Očekuje se da će interes za venture kapital fondove pokazati fizičke i pravne osobe s višom likvidnostima koje se radije odlučuju na ulaganje u fond zbog interesnih razloga ili radi ostvarivanja viših prinosa u odnosu na postojeće oblike ulaganja.

Naime, zakonskom regulativom u pogledu fondova rizičnog kapitala (venture) otvaraju se nove mogućnosti financiranja jamstvenoga kapitala u obliku izravnog ulaganja u poduzeća. Na taj se način želi pogodovati razvoju novih gospodarskih subjekata i financiranju kapitalno intenzivnih projekata. Pritom se očekuje da će se, kad je riječ o fondovima rizičnog kapitala, najviše ulagati u djelatnosti koje imaju zadovoljavajući razvojni potencijal.