Agencije za nadzor financijskih usluga

Samodol je sudjelovao u svima dosadašnjim izmjenama zakona o investicijskim i mirovinskim fondovima, a sa suradnicima je izradio i sve provedbene akte u Hageni.

Pri ulasku u ured pomoćnika ministra financija Ante Samodola ne može ostati neprimijećena hrpa nekoliko verzija zakona, od kojih je njih osam posljednjih mjeseci usvojeno u Saboru, a tri će uskoro u izradu.

Osoba s neizmjernom radnom energijom, entuzijazmom i teoretskim i praktičnim znanjem – tako Ante Samodola opisuju njegovi prijatelji i bliski poslovni suradnici. Oni koji ga znaju i iz situacija kad se donose važne odluke reći će da zna ponekad ‘jače reagirati’, odnosno da ima naglašen južnjački temperament. Da nije riječ samo o podlaženju njegovih poznanika potvrđuje primjer zakona izrađenih u samo nekoliko mjeseci. Naime, otkako je u travnju ove godine došao u ministarstvo na mjesto pomoćnika, Samodol je izradio osam financijskih zakona. Neki dan Sabor mu je dodijelio još jedan zadatak – predvođenje nedavno osnovane Agencije za nadzor financijskih usluga, koja objedinjuje Hagenu, Komisiju za vrijednosne papire i Direkciju za nadzor osiguravajućih društava.

Novinarima koji su u uzetu razvoja tržišta kapitala sredinom devedesetih počeli pratiti teme iz tog područja, Samodol je bio jedan od najzahvalnijih sugovornika. Njemu se tada mogao uputiti niz pitanja o, primjerice, vrstama investicijskih fondova, mirovinskih fondovima i sl., odnosno institucijama koje kod nas tada još nisu postojale, a bile su nepoznana i velikom dijelu ekonomista.

Samodol je autor dviju knjiga o investicijskim fondovima. S obzirom na to da je sve o fondovima naučio kroz sedmogodišnje proučavanje inozemne literature, odnosno na osnovu teorije, a bez rada u praksi, mnogi sudionici tržišta kapitala smatraju da njegovo znanje ne može biti adekvatno, te su bili sumnjivi kad mu je ponuđeno mjesto pomoćnika ministra. Smatraju da mu je posao ponuđen samo zbog stranačke pripadnosti odnosno, tvrde, zbog njegova članstva u HSLS-u. Samodol to opovrgava i kaže da nije član niti jedne stranke.

Drugim dio sudionika tržišta kapitala smatra da je Samodolovo znanje zavidno u odnosu na mnoge fond menadžere. Neki i sami priznaju da su od njega učili. Uostalom, Samodol je sudjelovao u svima dosadašnjim izmjenama zakona o investicijskim i mirovinskim fondovima. Također je sa suradnicima izradio i sve provedbene akte u Hageni.

Samodol za sebe kaže da nije ugodan sugovornik onima koji žele podizati. Naime, jedna od izraženijih njegovih osobina je otvorenost, odnosno kaže svakome što ga ide, što su mu mnogi više puta zamjerili. Možda je tako i s fond menadžerima, čiji posao ne smatra teškim, jer, kaže, oni žive na uspjesima menadžera čije dionice kupuju. Oni su od onih ljudi kojima je moto: ‘Pustite da vaš novac radi za vas.’ Upravo time i odgovara onima iz prakse koji ga pitaju zašto se u tome nije okušao i zašto ga taj posao ne zanima. No istodobno je svjestan potrebe razvoja investicijskih fondova i zna da netko mora i njih predvoditi te poštovati i njihove prijedloge.

Samodol je, naime, prvi čovjek iz ministarstva koji je u izradu zakona uključio i ljude iz prakse.

• Znam kakvi problemi nastaju kad nadzorno tijelo donese neki zakon za one s druge strane koji ga u praksi moraju primjenjivati. Zato sam to u startu pokušao eliminirati – kaže Samodol. I sam, naime, dolazi iz manje banke, gdje je mogao osjetiti što, primjerice, znači propisana mjera HNB-a koja se primjenjuje već tjedan dana poslije.

Kad je Samodol došao u ministarstvo i kad je shvatio koliko je posla pred njim te da je broj ljudi s kojima bi mogao surađivati u deficitu, htio je dignuti ruke, tim više što su mu i sa strane rekli da nema izgleda da uspije. ‘Da nisam bio uporan i tvrdoglav ne bih uspio’, kaže Samodol. Zanimljivo je da ne samo što nije prihvatio posao u ministarstvu bez obzira na manju plaću nego je uspio okupiti tim i motivirati ga, a bez novčanog poticaja, koji je mnogima danas najvažniji.

Ubrzo nakon što je odlučio prihvatiti pisanje ili izmjene zakona okupio je tim s četiri unutarnja suradnika i većim brojem vanjskih. Najviše suradnika imao je, primjerice, u izradi zakona o računovodstvu, koji je prošao verifikaciju u Bruxellesu bez primjedbe. No, primjerice, zakon o umirovljeničkom fondu radio je gotovo sam. Na izradi zakona o Agenciji za nadzor financijskih usluga okupio je predstavnike burze, Komisije za vrijednosne papire, HGK, poslovne zajednice i nezavisne stručnjake. Zanimljivo je da je taj zakon pisan više anglosaksonski, odnosno opisno, na što su mnogi u početku gledali sumnjičavo.

Da bi se u pola godine napisalo osam potpuno novih ili izmijenjenih zakona trebalo je raditi od jutra do kasno navečer, uključujući i rad vikendom, za koje se vrijeme proučavala stavka po stavka svih tih zakona napisanih u nekoliko verzija. Među osam zakona koji su nedavno usvojeni jesu Zakon o poticajnoj stambenoj štednji, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o deviznom poslovanju, Zakon o nadzoru financijskih usluga, Zakon o računovodstvu, Zakon o osiguranju, Zakon o obveznom zakonu u prometu, Zakon o investicijskim fondovima i Zakon o umirovljeničkom fondu. Samodol priznaje da nisu svi tehnički najbolje riješeni, ali smatra da je sadržaj važniji od forme.

U Ministarstvu financija u pripremi su zakoni o sekuritizaciji, leasingu i štedno-kreditnim zadrugama, o kojima opet među ostalima brine Samodol, kao i o početku rada novoosnovane Agencije koja će nadzirati rad nebankarskih institucija. Samodol očekuje da će se radom u Agenciji doći do treće faze suradnje s privatnim sektorom, kada će se pružiti mogućnost da on predlaže zakone, a zatim da ih zajedno analiziraju prije njihova donošenja i usvajanja. Sigurno je da je takav način najbolji za razvoj domaćeg tržišta kapitala. Jer Hrvatska, bez obzira na dugotrajne napore u razvoju tržišta kapitala, još uvijek ima asimetričan razvoj tržišta. Tako je, primjerice, udjel kredita u BDP-u oko 60 posto, a udjel prometa na burzi prema procjenama tek oko 4 posto udjela u BDP-u ove godine.

Početkom rada Agencije neće nastati nikakva revolucija, nego evolucija, kaže Samodol, misleći pritom na nadzor koji se mora pospješiti nad financijskim nebankarskim institucijama, zbog njihova kontinuiranog rasta i razvoja.

• Vrijeme casino kapitalizma iz devedesetih je prošlost. U posljednjih pet do šest godina smo u ‘preddioničarskom razvoju’, a još toliko će nam trebati da dioničarstvo upozna svaki građanin, kao što sada poznaje sve bankarske proizvode – stajalište je pomoćnika ministra.

U takvim nastojanjima bit će važan i rad Agencije, kojoj neće smjeti promaknuti nikakve nepravilnosti u nadzoru institucija čija važnost je sve izraženija na tržištu. Tako ćemo uskoro imati dva nadzornika na financijskom tržištu – HNB koji kontrolira banke te Agenciju koja će biti zadužena za drugi dio tržišta, koji ima više različitih institucija, no čiji je udjel znatno manji od bankarskog.

Uskoro će se vidjeti i rezultati nadzora od Agencije, kao i to hoće li i Samodol dobiti primjedbe kakve je sam primjerice upućivao Hrvatskoj narodnoj banci, o stavljanju monetarne politike u funkciju nadzora cijelog financijskog sustava.

Nakon okupljanja stručnije ekipe u Ministarstvu financija, uskoro bi se trebala uvidjeti i njihova važnost, odnosno rezultati fiskalne politike u cjelokupnoj ekonomskoj politici, a ne samo rezultati monetarne politike, što se češće ističe i među novinarima i u struci. Samodol će sigurno biti jedan od onih koji će to morati i dokazati.