U sljedećem desetljeću marketing će se suočiti s mnogim izazovima. Mijenja se dobna i društvena struktura potrošača, stižu novi mediji. Potrebne su nove marketinške strategije.
U golemoj masi proizvoda koji se svake godine pojavljuju na tržištu manje od 5 posto ih je uspješnih. Uz ubrzani razvoj tehnologije i sve kraći životni ciklus proizvoda, proizvođač je svakodnevno suočen s problemom kako od svog proizvoda stvoriti brand, kako ga na tržištu učiniti vidljivim, prepoznatljivim i uspješnim. Usredotočenost na funkcionalna svojstva proizvoda u oglašavanju više nema smisla jer danas su svi automobili sigurni, sve paste za zube sprečavaju karijese i svi žiletii imaju tri britvice.
Stoga uvjerljivo zvuči Erich Buxbaum, predsjednik International advertising associationa za Europu i predsjednik Unilevera Austria, kada kaže da je brandiranje znanost, ali i umjetnost. Odnosno vještina koja u istoj mjeri upošljava razum i logiku, kao i osjećaje, intuitivno i kreativnost.
Buxbaum godinama radi uz svjetskim predstavništima Unilevera i drži predavanja iz područja strateškog menadžmenta, upravljanja znanjem, izgradnjom i pozicioniranjem marke i psihologijom boja, a u Zagrebu je u Visokoj školi Agora marketinškom timu Podravke održao radionicu pod nazivom Brand Positioning – The journey.
Tko može zamisliti crveni logo Nivee ili plavi logo Coca-Cole? Boja je, naime, izuzetno važan dio brandinga. Kad se bira boja logotipa ili etiketa za proizvode, u obzir treba uzeti kulturološke razlike i preferencije potrošača. Tako se uz proizvode namijenjene čišćenju i održavanju higijene veže bijela boja koja sugerira čistoću, plava koja budi osjećaj svježine i crvena koja ‘ubija’, primjerice bakterije. Pogrešno odabrana boja može prouzročiti potpunu promašenost kampanje, a da stručnjaci ne uspiju objasniti zašto je do toga došlo.