• Bez obzira na nepovoljnu poziciju na tržištu, još uvijek vas nazivaju monopolistima. Kako komentirate lobiranje čelnika City Expressa u Bruxellesu za demokratizaciju tržišta?

• Smiješno je da netko trči u Bruxelles prije nego što se o tome konzultirao s državom. Iz koje branše si to netko može dopustiti? Tako bi neki pekar ili bilo koji privatnik mogao ići u Bruxelles i tražiti pomoć za sudjelovanje u tržišnoj utakmici. Ne znam je li to borba za demokratizaciju ili su to ipak određene privilegije. Nikad nisam bio u Bruxellesu niti ću tamo ći prije nego što sa-

Page 4

“`markdown

Interview Skoblar\n\nMilan Skoblar s nagradom za menadžera godine u javnim poduzećima\n\n—\n\nCilj nam je ostvariti suradnju s Ministarstvom pravosuđa koje bi se, nakon informatizacije, oslanjalo na nas distribucijom svih sudskih rješenja i pravnih dokumenata\n\n—\n\nImate li nekih originalnih zamisli za stvaranje drukčije percepcije pošte kao javnog poduzeća?\n\n- U stvaranju strategije odlučili smo iskoristiti inozemni objektivizam i domaći subjektivizam. Jedan od pozitivnih primjera za kojima želimo ćemo je Finska pošta, koja mjesečno tiska i kovertira više stotina milijuna računa za područje Europe. Mislim da u tom segmentu možemo biti lider na tržištu i da će nam ta nova usluga biti velika financijska inicijativa. Kao što je u svakoj zemlji u kojoj se pošte odijelile od telekomunikacija, ‘bogatiji’ brat bio je obavezan brinuti se za siromašnijeg. Slovenski Telekom je pet godina ulagao u razvoj pošte i u njen budžet ulio desetke milijuna eura. Prilikom razdvajanja poslovanja, HP nije ni od koga dobio ni lipe, ni iz proračuna, niti putem dotacije. No, nećemo se žaliti. Čovjek se opusti kad zna da ima financijsku inicijaciju sa strane. Ovako smo očvrstili i isplivali bez ičije pomoći.\n\n—\n\nZa investiranje i održavanje stabilnosti poduzeća treba nam 200 do 300 milijuna kuna godišnje dobiti\n\n—\n\nKoliko vam je trenutačna pokrivenost i je li poštanska mreža u Hrvatskoj realno postavljena?\n\n- U Hrvatskoj postoji 1158 poštanskih uređa. Poštanski uređ se nalazi na svakih 50 kvadratnih kilometara, po jedan na 3.700 ljudi. Kad je riječ o pokrivenosti pritom europske proširene.\n\n—\n\nŠto je s većim distribucijskim središtem u Hrvatskoj?\n\n- U velikim gradovima ćemo distribucijska središta dislocirati, odnosno udaljiti iz središta gradova. Nije baš lijep prizor vidjeti kamion od 10 tona u središtu Dubrovnika. Približit ćemo ta središta željeznici i autocesti. Prema najavama EU, uskoro će se cestovna distribucija zamijeniti željeznicom pa smo trenutačno i u fazi produbljivanja odnosa s HŽ-om.\n\n—\n\nŽelite pomladiti kadar zaposlenika. Kako to namjeravate izvesti, istovremeno ne otpuštajući nikoga?\n\n- Djelnu zaposlenika ponudit ćemo stimulativne otprilike, a nekima dopunu mirovinskog staža, naravno u dogovoru sa Sindikatom. Teško je na okupu držati obitelj od 12.000 članova, pa postoji određen psihološki problem kod ljudi koji su u pošti proveli gotovo cijeli život.\n\n—\n\nKakvu opasnost poštanskoj industriji donosi globalna informatizacija društva?\n\n- Zanimljivo je da, unatoč povećanoj informacijskoj pismenosti stanovništva, niti jedna zemlja u poštanskoj industriji nije osjetila probleme. Dapače, pojavom novih trendova javljaju se nove poštanske usluge i primjećuje se rast prihoda. HP će do godine uvesti i e-commerce, odnosno mogućnost kupovine preko interneta.\n\n—\n\nwww.liderpress.hr | Lider\n\n—\n\n11/29/05 10:31:23 PM\n\n—\n\ngledam stvari koje se zbivaju u mome dvorištu. Mislim da time pokazuju poštovanje prema našim zakonima. Mislim da je HP ipak značajnija tvrtka od City Expressa i da nam ne mogu predstavljati probleme.\n\n—\n\nIpak, postojeći zakoni idu vama na ruku i daju vam automatsku prednost i privilegiju u poslovanju?\n\n- Država nas je odabrao kao javnog operatora i nismo mi ti koji donosimo zakone. Osim toga, Hrvatska ima jedno od liberalijih tržišta u Europi. U Irskoj i Mađarskoj gramaža rezervirana za područje javnog operatora iznosi do 350 grama, u SAD-u čak dva kilograma, dok u Hrvatskoj Zakon o pošti određuje gramažu do 100 grama. Čak i u tom segmentu privatna kurirská tvrtka može pružati uslugu, no samo ako je skuplje naplati. Dakle, ne možemo s te strane HP gledati kao monopolista. Kad se stvar sagleda realno, svatko mora priznati da se HP borio u vrlo nepovoljnim tržišnim uvjetima. Naime, u svakoj zemlji u kojoj su se pošte odijelile od telekomunikacija, ‘bogatiji’ brat bio je obavezan brinuti se za siromašnijeg. Slovenski Telekom je pet godina ulagao u razvoj pošte i u njen budžet ulio desetke milijuna eura. Prilikom razdvajanja poslovanja, HP nije ni od koga dobio ni lipe, ni iz proračuna, niti putem dotacije. No, nećemo se žaliti. Čovjek se opusti kad zna da ima financijsku inicijaciju sa strane. Ovako smo očvrstili i isplivali bez ičije pomoći.\n\n—\n\nNjemačka pošta žestoko se borila protiv kurirskih tvrtki. Nakon što je shvatila da je borba uzaludna, jednostavno ih je ujedinila. Mislite li da je to u Hrvatskoj izvedivo?\n\n- Kad postanemo jedna od pet najjačih tvrtki u Hrvatskoj, kao što je situacija u Njemačkoj, možemo početi drukčije razmišljati. Uvijek nešto prodaje. Zašto sutra ne bismo kupili tvrtku koja bi nam ojačala poziciju na tržištu.\n\n—\n\nPrije svega se moramo riješiti opasnosti koja trenutačno leži u nama samima. Potrebna su velika ulaganja u razvoj, kapacitet, informatizaciju i distribucijske centre. U Japanu, u kojem trenutačno postoji najjača poštanska industrija, pošta je najveći prodavatelj osiguranja. HP vidim u takvom velikom projektu koji bi se ostvarivao usporedno s razvojem turizma u Hrvatskoj. Mreža osiguranja pokriva 25 posto prihoda, a u Mađarskoj sedam. Kad u Hrvatskoj poraste životni standard i kad postotak osiguranika bude veći od 20 posto, imat ćemo veliku perspektivu u razvoju tog segmenta poslovanja.\n\n—\n\nKoliko bi HP profitirao kad bi zatvorio urede u manjim mjestima koji sada posluju s gubitkom?\n\n- Otprilike 246 poslovnica nalazi se na otocima. Sve dislocirane poslovnice u pravilu posluju s gubitkom. Najlakše bi bilo zatvoriti 400 poslovnica i trljeti dlanove. Međutim, ne smatram da se jedna pošta treba zatvoriti, jer je ona dio infrastrukture svakog grada, malog mjesta i otoka. S ekonomskih strana gledano, najslativije bi bilo zadržati poslovnice u urbanim sredinama i pokupiti vrhnje. No HP je ipak komercijalna ustanova s dozom humanosti. Ljudi su tradicionalno vezani uz poštu.\n\n—\n\nŠto je s većim distribucijskim središtem u Hrvatskoj?\n\n- U velikim gradovima ćemo distribucijska središta dislocirati, odnosno udaljiti iz središta gradova. Nije baš lijep prizor vidjeti kamion od 10 tona u središtu Dubrovnika. Približit ćemo ta središta željeznici i autocesti. Prema najavama EU, uskoro će se cestovna distribucija zamijeniti željeznicom pa smo trenutačno i u fazi produbljivanja odnosa s HŽ-om.\n\n—\n\nwww.liderpress.hr | Lider\n\n—\n\n11/29/05 10:31:23 PM\n\n—\n\ngledam stvari koje se zbivaju u mome dvorištu. Mislim da time pokazuju poštovanje prema našim zakonima. Mislim da je HP ipak značajnija tvrtka od City Expressa i da nam ne mogu predstavljati probleme.\n\n—\n\nIpak, postojeći zakoni idu vama na ruku i daju vam automatsku prednost i privilegiju u poslovanju?\n\n- Država nas je odabrao kao javnog operatora i nismo mi ti koji donosimo zakone. Osim toga, Hrvatska ima jedno od liberalijih tržišta u Europi. U Irskoj i Mađarskoj gramaža rezervirana za područje javnog operatora iznosi do 350 grama, u SAD-u čak dva kilograma, dok u Hrvatskoj Zakon o pošti određuje gramažu do 100 grama. Čak i u tom segmentu privatna kurirská tvrtka može pružati uslugu, no samo ako je skuplje naplati. Dakle, ne možemo s te strane HP gledati kao monopolista. Kad se stvar sagleda realno, svatko mora priznati da se HP borio u vrlo nepovoljnim tržišnim uvjetima. Naime, u svakoj zemlji u kojoj su se pošte odijelile od telekomunikacija, ‘bogatiji’ brat bio je obavezan brinuti se za siromašnijeg. Slovenski Telekom je pet godina ulagao u razvoj pošte i u njen budžet ulio desetke milijuna eura. Prilikom razdvajanja poslovanja, HP nije ni od koga dobio ni lipe, ni iz proračuna, niti putem dotacije. No, nećemo se žaliti. Čovjek se opusti kad zna da ima financijsku inicijaciju sa strane. Ovako smo očvrstili i isplivali bez ičije pomoći.\n\n—\n\nNjemačka pošta žestoko se borila protiv kurirskih tvrtki. Nakon što je shvatila da je borba uzaludna, jednostavno ih je ujedinila. Mislite li da je to u Hrvatskoj izvedivo?\n\n- Kad postanemo jedna od pet najjačih tvrtki u Hrvatskoj, kao što je situacija u Njemačkoj, možemo početi drukčije razmišljati. Uvijek nešto prodaje. Zašto sutra ne bismo kupili tvrtku koja bi nam ojačala poziciju na tržištu.\n\n—\n\nPrije svega se moramo riješiti opasnosti koja trenutačno leži u nama samima. Potrebna su velika ulaganja u razvoj, kapacitet, informatizaciju i distribucijske centre. U Japanu, u kojem trenutačno postoji najjača poštanska industrija, pošta je najveći prodavatelj osiguranja. HP vidim u takvom velikom projektu koji bi se ostvarivao usporedno s razvojem turizma u Hrvatskoj. Mreža osiguranja pokriva 25 posto prihoda, a u Mađarskoj sedam. Kad u Hrvatskoj poraste životni standard i kad postotak osiguranika bude veći od 20 posto, imat ćemo veliku perspektivu u razvoju tog segmenta poslovanja.\n\n—\n\nKoliko bi HP profitirao kad bi zatvorio urede u manjim mjestima koji sada posluju s gubitkom?\n\n- Otprilike 246 poslovnica nalazi se na otocima. Sve dislocirane poslovnice u pravilu posluju s gubitkom. Najlakše bi bilo zatvoriti 400 poslovnica i trljeti dlanove. Međutim, ne smatram da se jedna pošta treba zatvoriti, jer je ona dio infrastrukture svakog grada, malog mjesta i otoka. S ekonomskih strana gledano, najslativije bi bilo zadržati poslovnice u urbanim sredinama i pokupiti vrhnje. No HP je ipak komercijalna ustanova s dozom humanosti. Ljudi su tradicionalno vezani uz poštu.\n\n—\n\nŠto je s većim distribucijskim središtem u Hrvatskoj?\n\n- U velikim gradovima ćemo distribucijska središta dislocirati, odnosno udaljiti iz središta gradova. Nije baš lijep prizor vidjeti kamion od 10 tona u središtu Dubrovnika. Približit ćemo ta središta željeznici i autocesti. Prema najavama EU, uskoro će se cestovna distribucija zamijeniti željeznicom pa smo trenutačno i u fazi produbljivanja odnosa s HŽ-om.\n\n—\n\nwww.liderpress.hr | Lider\n\n—\n\n11/29/05 10: