Home / Biznis i politika / SANADER: Svejedno je kupuje li Hans našu rajčicu u Beču ili Opatiji

SANADER: Svejedno je kupuje li Hans našu rajčicu u Beču ili Opatiji

Page 2

ma bio 7,5 milijardi eura.

  • Ima li razlike kupuje li Hans hrvatsku rajčicu u Beču ili u Opatiji? – slikovito se izrazio premijer, a navodeći slične primjere stranih kolega.

Ekonomski analitičar Žarko Primorac kaže da se uvrštavanjem turizma u robni izvoz, tj. uvrštavanjem u tu stavku proizvoda koji se prodaju u turizmu ne bi znatno promijenilo stanje na tekućem računu platne bilance. Jer, devizni je priljev od turizma već prikazan na tekućem računu.

Siva ekonomija u BDP

Uz uključivanje turizma u domaći izvoz, premijer je predložio i uključivanje sive ekonomije u BDP i izračunavanje stope nezaposlenosti prema računici Međunarodne organizacije rada.

  • Uključivanjem sive ekonomije u BDP, a što ćemo ionako morati učiniti ulaskom u EU, visina BDP-a znatno bi se povećala, a istodobno bi, primjerice, pao udio vanjskog duga u BDP-u sa sadašnjih oko 82 posto na ispod 75 posto. Predlažem da to učinimo i prije ulaska u EU, jer o visini BDP-a ovisit će i visina novca koji ćemo moći povlačiti iz fondova EU – poručio je premijer Šanader.

Žarko Primorac: Uvrštavanje turizma u robni izvoz ne bi promijenilo stanje. Devizni je priljev od turizma već prikazan na tekućem računu

Primjerice, Slovenija je u računavanjem sive ekonomije u svoj BDP ulaskom u EU povećala razinu BDP-a za 20 posto.

A izračun nezaposlenosti prema Međunarodnoj organizaciji rada nije 17 posto, o kojoj visini mi govorimo, nego 13,1 posto, koliko je iznosila u prvoj polovini ove godine. A to je i 0,7 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine, rekao je premijer.

I dok se Šanader bavio brojnim i situacijom koja se na prvi pogled čini dobrom, ekonomisti su kritičniji, a ista poruka dolazi i iz Ureda predsjednika Mesića. Naime, i tu brojke ne govore o tome da je gospodarsko stanje naročito dobro.

Poslovanje tvrtki najbolje opisuje to stanje, rekao je Radošević. Prosječna dobit hrvatskih poduzeća je 5,5 posto, a prema računici prosječno treba čekati 18 godina na povrat uloženog kapitala i čak 32 godine na dobit iz ukupnog kapitala. Tek 12 posto prihoda domaćih tvrtki ostvaruju na stranom

Očekivanje radničkog dioničarstva

  • Žato je nužno promijeniti politiku prema kojoj velika poduzeća moraju biti glavni generatori rasta, a istodobno kroz clustere biti povezani s malim i srednjim tvrtkama, kojima će na taj način omogućiti razvoj – rekao je Radošević.

Privatizacija mora ubuduće voditi brigu o nacionalnom bogatstvu i nipošto ne smije ignorirati lokalnu zajednicu. Zato i očekujemo novi zakon o privatizaciji, te onaj o radničkom dioničarstvu. Premijer Sanader, a ranije i potpredsjednik Damir Polančec, na skupu su najavili da su zakoni u izradi.

I Radošević i Sanader osvrnuli su se na monetarnu politiku i njezinu čelnu instituciju od koje očekuju da i nadalje nadzire rast vanjskoga duga. S obzirom na to da u tome veliku ulogu igraju i poslovne banke, koje su posljednjih godina glavni pokretači porasta duga, Sanader je pohvalio njihovo ovogodišnje obuzdavanje u danju kredita za potrošnju, te im još jednom uputio poziv da kreditne usmjeri u poduzetništvo.

S obzirom na očekivane primjede u vezi s proračunom za sljedeću godinu, koji već sada mnogi op-tužuju da nije ni razvojan ni socijalan, premijer Sanader poručuje da je uravnotežen u mjeri u kojoj to situacija dopušta.

Premijer steže remen

  • Bolje nismo mogli. Stegnut ćemo remen, ali ostvariti ga možemo – poručio je Sanader. Pritom je podsjetio na još vidljive posljedice rata, za koje je potrebe u pro-računu za 2006. godinu izdvojeno 9 milijardi kuna. A dva glavna cilja kojima težimo jesu obuzdavanje rasta vanjskoga duga i smaženje proračunskog deficit, koji se za sljedeću godinu planira na razini od 3,3 posto BDP-a, čak 0,9 posto manje nego prošle godine, a samo 0,3 posto više od kriterija iz Maastrichta.

Razmatramo i uvodenje flat taxa, poručio je Sanader sa skupa u Opatiji, a kako bismo olakšali pristup stranim ulagačima. Tu ideju ekonomisti već dulje razmatraju, a javila se nakon što je Slovačka napravila isti korak i tako privukla strane ulagače.

A s obzirom na to da ekonomija ne smije biti glavna preokupacija i da treba razmišljati i o ostalim problemima koje otvara globalizacija, premijer je poručio da moramo razmišljati i voditi brigu i o humanosti, misleći pritom na velik broj nezaposlenih starijih osoba, kojima posao oduzimaju do-lazeći mladi naraštaji.