Page 2
{“primary_language”:”hr”,”is_rotation_valid”:true,”rotation_correction”:0,”is_table”:false,”is_diagram”:false,”natural_text”:”šljenju većine stručnjaka, lošeg nadzora banaka. Sa zanimanjem se prate njegovi istupi i zbog govorne mane, zbog koje je u početku imao probleme ali nije odustao i povukao se, kao što su mnogi na početku mislili. Znanje, pa time i sigurnost u obavljanje posla koji je preuzeo pobijedili su tremu, pa se vrlo brzo pažljivije pratio sadržaj njegova izlaganja, a govorna manja postala je sporedna stvar. Naime, iako cijenjen po mnogim znanstvenim i stručnim člancima tijekom svoga dugogodišnjeg rada, rijetko je prije preuzimanja mjesta guvernera i javno izlagao. U tom su se razdoblju pomno pratila njegova redovita makroekonomsko izvješća u kojima je politički neopterećen iznosio svoja stajališta.\n\nTek je osamdesetih godina, kao državni makroekonomist u Republičkom zavodu za društveno planiranje, sudjelovao u raspravama na sjednicama Vlade. Rohatinski je došao na mjesto guvernera u vrijeme kad je bankarska kriza završila, a uslijedilo je razdoblje širenja stranih banaka, liberalizacija kapitalnog računa i rast fiskalnog deficit. A time su uskrsnuli i novi problemi, koje je svih ovih godina HNB bez utjecaja politike i s velikom stručnošću uspjevala obuzdavati.\n\nMnogi suradnici hvale i njegovu izdržljivost na poziciji za vrijeme cijelog mandata, s obzirom na česte pritisk na njegovu politiku – od tvrdnji da je kuna precijenjena do kritike zbog neoliberalnog pristupa koji je i u monetarnoj politici doveo samo do jednog cilja – niske inflacije i stabilne kune. Iako mu je ovo posljednja godina mandata, što je najvjerojatnije i razlog zbog kojega je guverner želio biti neopterećen na savjetovanju ekonomista, pa je preskočio svoje predavanje, malo je vjerojatno da se kao gost neće uključiti u raspravu kada počnu kritike na mone\ntarnu politiku. Jer nikad dosad nije ‘odšutio’ na kritike, braneći politiku i poteze Središnje banke kojoj je na čelu.\n\nPritisci i argumenti\n\nZbog takvih kritika, s kojima se godinama uspješno nosi, nagovijestio je da se u sljedećem mandatu neće kandidirati za guvernera. Kritike su počele još na početku njegova mandata. Već je tada Rohatinski najavio svoje povlačenje, priznavši da ‘ovaj posao psihički i fizički iscrpljuje, te da razni pritisci sa strane pojačavaju psihozu’. Najčešće kritike uputila je skupina ekonomista i vjerojatno izvoznika koji se već godinama zalažu za jaču kunu, njezinu postupnu deprecijaciju ili čak devalvaciju. Jednom prigodom guverner je otvoreno govorio o pritiscima od strane neimenovanih pojedinaca koji su od njega zahtijevali da zanemari pojedine odluke Zaka\nta o bankama ili da revidira nalaze o poslovanju nekih banaka. Ti su pritisci bili izraženiji od pritiska vlasti, koji su stvaranjem HNB-a, kao neovisne institucije, što je postignuto zakonom prije četiri godine, to i poštovali.\n\nGuverner nije nikad kritike prešutio, nego je uvijek na njih argumentirano odgovarao. Neovisnost Središnje banke te guvernerovo znanje i uvjerenost u ispravnost svojih odluka, nisu mu dopustili da napusti često mjesto u Središnjoj banci. Iako je kritike svojedobno uputio i bivšoj, Račanovoj Vladi zbog prevelikog zaduživanja, predstavnici SDP-a ni danas ne osporavaju njegovu stručnost i vrlo bi ga rado vidjeli i u drugom mandatu na čelu Središnje banke. Naime, prije dvije godine, na savjetovanju ekonomista u Opatiji Rohatinski, bio je najčešće navođen govornik, jer je tom prigodom javno kritizirao veliku potrošnju tadašnje Račanove Vlade upozoravajući da bi takva politika mogla dovesti do financijske krize. Kritiku je tada uputio politici HDZ-a potkraj devedesetih na bankarskom tržištu. Prog\ndovorio je i o liberalnom modelu globalizacije koja je prouzročila preveliki nerazmjera između uvoza i izvoza, a koju su podupirali MMF i Svjetska banka. Strani su krediti, komentirao je tada guverner, plasirali novac u Hrvatsku, zbog recesije u Europi i na taj su način kod nas dobro zara\ndili. Prošli tjedan kritiku je Rohatinski ponovno uputio MMF-u zbog toga što nije prije dvije godine, tj. na vrijeme upozorio na ra\strošnost države.\n\nNa udaru vlasti\n\nIzravnih kritika na sadašnju vlast guverner nije imao, ali volio je, primjerice, prije ministra financija istaknuti očekivanu visinu deficita, a možda je to činio i zato što je deficit uvijek bio veći od obećanja. Na taj je način želio i posredno upozoriti na još nedovoljno ‘ste\ngnutu’ fiskalnu politiku.\n\nVjerojatno mu je to zamjerio i ministar Ivan Šuker pa mu je ove godine, najprije ona a onda i pre\nmijer Šanader, uputio kritiku na mjere Središnje banke koje poduzima prema poslovnim bankama radi usporavanja rasta vanjskoga duga. Prvotna je zamjera bila da su mjere započete prije dvije godine bile zakašnjenje. A zatim i da su ovogodišnje poostrene mjere opa\n\nsne zbog poskupljenja kredita. Vla\nda mu je usput zamjerila i na tome da je, prema njezinu mišljenju, Rohatinski bio skloniji bivšoj vlasti. No ta primjedba nije opravdana. U tom je pogledu guverner pokazao neovisnost i stručnost, a kritike iznosio samo onda kad je iza njih bio i opravdan razlog. Ministar Šu\ner zamjerio mu je i to da nije bio obaviješten o poostrenju mjera ko\jeg je banka namjerava poduzeti. Na\nkon tih kritika Rohatinski je prvi put odlučio dati intervju novina\rrima kako bi javno opravdao svoj rad i mjere koje HNB poduzima te i putem medija podsjetio da je HNB neovisna institucija koja odgovara Saboru, odnosno da nisu obvezni o svojim potezima izvještavati dru\nge institucije.\n\nParalelno s širenjem poslovanja stranih banaka, postupnom liberalizacijom kapitalnog računa i vi\nsokim fiskalnim deficitom, od godi\ne 2002. raste i utjecaj na rast du\nga i s time u vezi i na jačanje kune. Otad HNB i poduzima mjere da se te negativne posljedice ublaže, po\jasnio je tada Rohatinski. A pravo na zamjerku imale su jedino po\nslovne banke, kojima je putem ra\nzličitih mjera onemogućavao pre\veliko zaduživanje kod matičnih banaka radi kreditiranja potrošnje na hrvatskom tržištu.\n\nOštro prema bankarima\n\nMogli su mu zamjeriti kad je ot\nkrio tajne kanale kojima se banke služe kako bi izbjegle izravne uda\nrac uslijed donesenih mjera. Na\ime, banke su posljednjih godina najveći pokretači rasta vanjskoga duga. A zamjerke banaka, ako su ih i imale, mogle su se samo odra\zniti na poskupljenje kredita. No ve\nika konkurencija, što je i guverner cijelo vrijeme tvrdio, nije im to do\npuštala. Kamate na kredite, nai\me, svih su ovih godina padale.\n\nJoš 2003. donesena je mjera o ograničenju rasta plasmana banaka te mjera o pokriću deviznih obveza likvidnim deviznim potra\živanjima koja je i sada u primje\ni. S obzirom na to da to nije bi\lo dovoljno, uvedene su dodatne mjere, ona o konskom izdvajanju dijela obvezne rezerve početkom 2004. godine, dok je sredinom iste godine uveden jedan oblik kapitalnih restrikcija na zaduživanje banaka, tj. granična obvezna pri\čuva. Upravo je ta mjera poost\ntrena dvaput ove godine.”}
