Nalozi za plaćanje na obrascima platnog prometa

Banke članice Hrvatske udruge banaka usvojile su standardizirane obrasce platnog prometa HUB 1 i HUB 2 i objavile Uputu o obliku, sadržaju i upotrebi obrazaca naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu kako bi se izbjeglo da različite banke koriste različite obrasce platnog prometa.

Page 3

Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Sezonski radnici plaćaju porez na drugi dohodak

Jesu li osobe koje povremeno rade u turizmu kao predstavnici stranih turoperatora, turistički vodiči, animatori i slično, ali bez radnog odnosa, obveznici plaćanja doprinosa i poreza na dohodak iz zarađe koju ostvare takvim radom? Je li obveza plaćanja doprinosa propisana i za osobe koje su još uvijek redoviti studenti?

Oto Lukačević, Makarska

Zarade koje fizička osoba ostvari temeljem ugovora sklopljenog s tuzemnim naručiteljem posla, a ostvarene su izvan radnog odnosa, podliježu plaćanju doprinosa za obveznu osiguranja, poreza na dohodak i prireza prema pravilima propisanim za oporezivanje drugog dohotka. Drugi dohodak je jedna od šest vrsta dohodaka propisana Zakonom o porezu na dohodak (NN br. 177/04.). Primici drugog dohotka podliježu plaćanju dvaju doprinosa:

• doprinos za mirovinsko osiguranje koji se obračunava kao doprinos iz primitka, po stopi od 20 posto, a ako je primatelj dohotka osiguranik u sustavu individualne kapitalizirane mirovinske štednje tada se plaća 15 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje prvog stupa i 5 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje drugog stupa, i 15 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se obračunava kao doprinos na primitak.

Doprinos za mirovinsko osiguranje tereti sredstva primatelja dohotka, a doprinos za zdravstveno osiguranje tereti isplativatelja dohotka. Samo doprinos za mirovinsko osiguranje umanjuje osnovicu za plaćanje poreza na dohodak. Porez na dohodak se obračunava i plaća po stopi od 25 posto. Na obračunati porez uplaćuje se i odgovarajuća stopa prireza porezu na dohodak, ako primatelj dohotka ima prebivalište u gradu ili općini koja je propisala obvezu plaćanja prireza.

Moguće je da fizička osoba koja je rezident Hrvatske ugovori obavljanje nabrojanih poslova sklapanjem ugovora o djelu s inozemnim turoperatorom ili inozemnom agencijom. U tom slučaju joj strani isplativatelj doznačuje naknadu za obavljeni posao deviznom doznakom iz inozemstva. Tada je sama fizička osoba obvezna obračunati i uplatiti doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak prema pravilima propisanim za drugi dohodak. Na primitke ostvarene od drugog dohotka neposredno iz inozemstva ne plaća se doprinos za zdravstveno osiguranje. Obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, poreza na dohodak i prireza je fizička osoba koja je primila dohodak iz inozemstva, a obveza dospijeva u roku 8 dana od dana ostvarivanja primitka. Iznos primljen u devizama preračunava se u kune po srednjem tečaju HNB-a na dan ostvarivanja primitka. Fizička osoba je dužna sama za sebe Središnjem registru osiguranika ispostaviti obrazac R-Sm, a Poreznom upravom obrazac IDD.

S obzirom da se radi o redovitim studentima, savjetujem da uvijek kada je to moguće koristi mogućnost radnog angažiranja preko ovlaštenih studentskih servisa. Naime, zarade koje student ostvaruje preko student-servisa nisu oporezive porezom na dohodak do iznosa od 50.000 kn godišnje po redovitom studentu. I obveza za doprinose je značajno manja, jer se na te zarade plaća samo 5 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje u posebnim okolnostima i 0,5 posto posebnog doprinosa za osiguranje od posljedica nesreće na radu.

Porezi i doprinosi na radni odnos i na obrt

Je li obrtnik koji djelatnost obrta obavlja uz istovremeni radni odnos u trgovačkom društvu dužan za sebe plaćati doprinose za obvezna socijalna osiguranja, iako poslodavac kod kojeg je u radnom odnosu za njega uplaćuje sva propisana javna davanja? Kakva je korist od tako plaćenih doprinosa ako on već ostvaruje socijalna prava temeljem radnog odnosa?

S. M., Zagreb

Obrtnik koji uz radni odnos ima registriranu djelatnost obrta obveznik je poreza na dohodak najmanje po dvije osnove: za dohodak od nesamostalnog rada (plaće) koji ostvaruje u radnom odnosu i za dohodak od djelatnosti obrta. Za dohodak ostvaren od djelatnosti obrta obrtnik je obvezan voditi propisane poslovne knjige, a dohodak utvrđuje na temelju ostvarenih primitaka i stvarno nastalih izdatka.

Prema propisima koji uređuju obvezu plaćanja doprinosa za obvezna socijalna osiguranja, obavljanje obrta uz radni odnos smatra se drugom djelatnošću od koje je obrtnik obvezan poreza na dohodak, te također obvezan plaćati doprinose za obvezna osiguranja. Osnovica za plaćanje obveznih doprinosa za obrtnika u tom je slučaju godišnji ostvaren dohodak od obrta, bez olakšica i umanjenja, ali najviše do iznosa koji bi obrtnik platio za svoje osiguranje da je osiguran samo po osnovi obrta. Za 2005. g. najviša godišnja osnovica na koju obrtnik plaća doprinose za svoje socijalno osiguranje propisana je u iznosu od 46.371 kn. Obrtnik koji obavlja obrt uz radni odnos, od obrta plaća mirovinski doprinos i doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje, ali ne plaća posebni doprinos za osiguranje od posljedica nesreće na radu.

Obveza za doprinose od obrta koji se obavlja uz radni odnos utvrđuju se godišnjim rješenjem, zajedno s rješenjem o godišnjem dohotku od obrta. Doprinosi plaćeni po osnovi obrta uvećavaju mirovinsku osnovicu osiguranika tako da se zbraja iznosi doprinosa koje je uplatio poslodavac temeljem radnog odnosa i iznosi koje je obrtnik uplatio sam za sebe. Doprinos plaćen za osnovno zdravstveno osiguranje pod uvjetima koji su određeni posebnim propisima, uvećava osnovicu za ostvarivanje prava na naknadu za vrijeme bolovanja.

Obrtnik koji obrt obavlja uz radni donos, a koji je izabrao da od djelatnosti obrta umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit, nije obvezan plaćati doprinose za socijalna osiguranja od obrta. Obvezan je plaćati socijalne doprinose samo ako u obrtu sebi isplaćuje poduzetničku plaću, što mu zbog visoke opterećenosti javnim davanjima nije isplativo. Fiskalno mu je isplativije isplaćivati ostvarenu dobit iz prethodnih razdoblja, odnosno akontacije dobiti za tekuće porezno razdoblje.

Dakle, ako želite izbjeći plaćanje doprinosa od obrta koji obavljate uz istovremeni radni odnos, savjetujem da od 1. siječnja 2006. g. dobvoljno izaberete oporezivanje porezom na dobit umjesto porezom na dohodak.