Dugoočekivani Zakon o posredovanju u prometu nekretninama mogao bi smanjiti broj agencija s današnjih 500 na samo 100-200, ali bi trebao donijeti i okupljanje i veću stručnost preostalih posrednika.
Još bez detalja za javnost
U Hrvatskoj se posredovanjem u prometu nekretninama bavi oko pet stotina poslovnih subjekata, od kojih je oko 280 povezano u HGK. Unatoč inicijativi za zakonsko reguliranje te djelatnosti koja traje punih deset godina, posredovanje u prometu nekretninama odvija se bez zakonom propisanih pravila. Na desetom forumu poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore održanom prošlog vikenda u Puli stručna savjetnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Danijela Gajski najavila je donošenje zakona za kraj lipnja iduće godine. Trenutačno je zakonska regulativa u radnoj fazi, a prije nego što o nacrta prijedloga zakona svoje mišljenje daju sva nadležna ministarstva i Hrvatska gospodarska komora, on neće biti poznat javnosti. Tako su sudionici foruma HGK, njih 71 na službenom popisu, unatoč brojnim pitanjima ostali uskraćeni za odgovore na temu što im točno donosi novi zakon. Gajski je istaknula da će zakon definirati što se smatra posredovanjem te tko može obavljati poslove posredovanja. Zakon će, rekla je, propisati da agencije za posredovanje moraju imati zapošlene ovlaštene posrednike.
Osiguranje posrednika obvezno
Poznavatelji problematike tvrde da u Hrvatskoj ima previše agencija za posredovanje nekretninama te da je njihov optimalni broj 100. Ipak, novi zakon ne bi trebao uzrokovati propadanje više od polovice poslovnih subjekata u toj djelatnosti, već mu je cilj njihovo okupljanje. Princip okupljanja trebao bi izgledati tako da se sadašnjih petstotinjak agencija koje imaju po dva do tri zaposlena (a poneke rade iz garaža, bez zaposlenih agenata (!)) transformira u sustav s dvjestotinjak agencija u kojima će biti zaposleno po desetak ljudi. Nakon procesa okupljanja trebalo bi opstati stotinjak agencija.
