SAVJETNIK

Je li novim Zakonom o porezu na dobit ograničeno priznavanje rashoda za amortizaciju do iznosa od 400.000 kn po jednom automobilu samo za novonabavljene ili za sve automobile i druga sredstva za osobni prijevoz?

P. J., Varaždin

Zakonom o porezu na dobit (NN, br. 177/04. i 90/05.) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine ograničena je visina amortizacije za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz poduzetnika i drugih osoba na 400.000 kn troška nabave po jednom prijevoznom sredstvu. Kod poduzetnika koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost iznos od 400.000 kn nabavne vrijednosti podrazumijeva svotu nakon odbitka pretoreza koji je iskorišten kao pretorez. Ako se radi o poduzetniku koji obavlja oslobodene promete, kao što su npr. banke ili osiguravačka društva, iznos od 400.000 kn nabavne vrijednosti uključuje porez na dodanu vrijednost koji ti poduzetnici nemaju pravo odbiti kao pretorez.

Novo porezno ograničenje o najvišem iznosu amortizacije do 400.000 kn troška nabave po jednom prijevoznom sredstvu odnosi se na osobna vozila i druga sredstva za osobni prijevoz stavljena u upotrebu od 1. siječnja 2005. g. i poslije, ali ne obuhvaća automobile, jahte i druga sredstva za osobni prijevoz nabavljena i stavljena u upotrebu do 31. prosinca 2004. godine. S obzirom na to da se kod upotrebe svih osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz u rashode poslovanja koji uključuju poreznu osnovicu priznaje 70% rashoda za amortizaciju, najviši dopustivi rashod koji uključuje poreznu osnovicu za novonabavljena prijevozna sredstva ograničen je na iznos od 280.000 kn po jednom sredstvu. Odredbe o 30% nepriznatih rashoda za osobni prijevoz poduzetnika i drugih osoba ne odnose se na automobile i druga prijevozna sredstva namijenjena prijevozu osoba koja se izravno upotrebljavaju u obavljanju određenih djelatnosti kao što su autoškolе, taksišlužbe, iznajmljivanje prijevoznih sredstava, pomoć na cesti i vodi, izvođenje i održavanje plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitne intervencije i druge slične djelatnosti. U nabrojenim se djelatnostima svi izdaci koji se odnose na prijevozno sredstvo priznaju u 100% iznosu, ali uz uvjet da prijevozna sredstva služe samo za takvu djelatnost. Dakle, i u slučaju kad se npr. obavljaju djelatnosti iznajmljivanja automobile, a automobile je nabavljene u 2005. g. pa nema obveze povećanja porezne osnovice za 30% nepriznatih rashoda, u rashode poslovanja priznaju se samo amortizacija do iznosa od 400.000 kn nabavne vrijednosti. Svota amortizacije obračunana na iznos viši od 400.000 kn nabavne vrijednosti uključuje se u poreznu osnovicu razdoblja na koje se odnosi rashod amortizacije. Izdaci za osiguranje automobile i drugih prijevoznih sredstava, izdaci za kamate povezane s nabavom prijevoznog sredstva (ako je kupljeno na kredit ili nabavljeno na temelju ugovora o financijskom najmu), plaćeni porez na cestovna motorna vozila i porez na plovi priznaju se u rashode poslovanja u ukupnom iznosu, neovisno o iznosu nabavne vrijednosti osobnog vozila ili plovi.

Porez na zaradu od prodaje dionica

Fizička osoba namjerava svom trgovackom društvu prodati dionice po cijeni koja je viša od one po kojoj je stekla dionice. Je li fizička osoba dužna platiti porez na dohodak na zaradu ostvarenog takvom prodajom?

Š. I., Vinkovci

Prema čl. 9. st. 1. t. 4. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04.) primici fizičkih osoba ostvareni otuđenjem financijske imovine ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, uz uvjet da promet financijskom imovinom nije djelatnost poreznog obveznika. Dakle, fizička osoba ne plaća porez na dohodak na zaradu ostvaren na prodajom dionica, neovisno o visini ostvarene koristi u takvoj financijskoj transakciji.

S obzirom na to da se radi o povzetim osobama jer je prodavatelj dionica ujedno član društva koje je kupac dionica, treba voditi računa da bi se u poreznom nadzoru moglo utvrditi da je cijena po kojoj su dionice prodane precijenjena i da se može radi o izuzimanju ili skrivenoj isplati dobiti. No ako se radi o vrijednosnim cima koje kotiraju na uređenom tržištu kapitala i ako je ugovorena prodajna cijena realna, neće biti osnova da se u poreznom nadzoru ospori porezno određenje takve neoporezive transakcije, neovisno o visini zarade koju je fizička osoba ostvarila takvim pravnim poslom.

Preplaćen mirovinski doprinos

Je li poslodavac obvezan za zaposlenike kojima je tijekom godine već plaćen doprinos na najvišu propisanu godišnju osnovicu pri isplati posljednjih plaća za 2005. godinu prestati obračunavati doprinos za mirovinsko osiguranje?

E. M., Pula

Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (NN, br. 147/02. i 177/04.) od 1. siječnja 2005. g. uvedena je mogućnost korištenja najviše godišnje osnovice pri obračunu i plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti. Najviša godišnja osnovica za plaćanje mirovinskog doprinosa za 2005. godinu propisana je u iznosu od 428.040 kn i primjenjuje se samo za obračun obveze za mirovinski doprinos koji se uplaćuje u prvi stup, tj. u sustav generacijske solidarnosti.

Poslodavac isplativlja plaće i isplativlja drugog dohotka, koji je već na prethodnim isplatama za 2005. g. za određenu osobu, zapošljenika ili primatelja drugog dohotka uplatio mirovinski doprinos generacijske solidarnosti na propisanu osnovicu, ne mora na sljedećim isplatama koje se odnose na 2005. g. obračunavati ni plaćati taj doprinos po stopi od 20% ili 15%, već ovisno o tome radi li se o osiguraniku koji je osiguran samo u prvom ili u prvom i drugom stupu. Posljedica manje obračunanog mirovinskog doprinosa veća je porezna osnovica.

Najviša godišnja osnovica ne primjenjuje se za obračun drugih obveznih doprinosa, što znači da je poslodavac ili isplativlja drugog dohotka dužan na ukupnu svotu koju isplaćuje uplatiti ostale propisane doprinose: za mirovinsko osiguranje drugog stupu po stopi od 5% i zdravstveno osiguranje po stopi od 15%, a ako se radi o zapošleniku, još i doprinos za osiguranje od nesreće na radu po stopi od 0,5% i doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%.