| PREGLED ODABRANIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA | 2002 | 2003 | 2004 Q1 | 2004 Q2 | 2005 Q1 | 2005 Q2 | 2005 VII | 2005 VIII | 2005 IX |\n|———————————————|——|——|———|———|———|———|———|———|———|\n| Bruto domaći proizvod, % godišnja promjena (realno) | 5.2 | 4.3 | 3.8 | 1.8 | 5.1 | – | – | – | – |\n| Bruto domaći proizvod, tekuće cijene, milijuni kuna | 179,390 | 193,067 | 207,082 | 49,574 | 55,349 | – | – | – | – |\n| Bruto domaći proizvod po stanovniku, EUR | 5,451 | 5,747 | 6,202 | 6,307 | 6,453 | – | – | – | – |\n| Industrijska proizvodnja, % godišnja promjena (imp) | 5.4 | 4.1 | 3.7 | 0.2 | 8.9 | 5.4 | 4.7 | 5.9 | – |\n| Indeks potrošačkih cijena, % godišnja promjena (imp) | 1.7 | 1.8 | 2.1 | 3.9 | 2.9 | 3.1 | 3.1 | 3.8 | – |\n| Cijene proizvođača, % godišnja promjena (imp) | -0.4 | 1.9 | 3.5 | 4.5 | 2.4 | 2.3 | 1.5 | 2.1 | – |\n| Trgovina na malo, % godišnja promjena (realno, imp) | 12.5 | 3.7 | 2.6 | 0.7 | 5.2 | 2.0 | 5.1 | – | – |\n| Noćenja turista, % godišnja promjena (imp) | 3.0 | 4.3 | 2.5 | 5.9 | 0.5 | 13.0 | 6.5 | – | – |\n| Saldo konsolidirane opće države, milijuni kuna | -8,969 | -12,343 | -10,249 | -6,263 | – | – | – | – | – |\n| Prosječna mjesečna neto-plaća, u kunama | 3,719 | 3,939 | 4,312 | 4,390 | 4,432 | 4,352 | 4,417 | – | – |\n| Stopa nezaposlenosti, % (kr) | 21.5 | 19.1 | 18.5 | 19.2 | 17.4 | 17.0 | 16.9 | 17.2 | – |\n| Broj registriranih nezaposlenih (kr) | 366,162 | 318,684 | 317,577 | 329,020 | 297,602 | 293,176 | 291,014 | 294,310 | – |\n| Izvoz roba, milijuni USD | 4,899 | 6,164 | 8,022 | 1,957 | 2,326 | 705 | 703 | – | – |\n| Uvoz roba, milijuni USD | 10,715 | 14,199 | 16,583 | 4,039 | 5,061 | 1,545 | 1,452 | – | – |\n| Saldo tekućeg računa platne bilance, milijuni EUR | -2,142 | -1,866 | -1,447 | -1,543 | -1,132 | – | – | – | – |\n| Saldo tekućeg računa platne bilance, udio u BDP-u (%)* | -8.8 | -7.3 | -5.2 | -5.6 | -7.0 | – | – | – | – |\n| Vanjski dug, milijuni EUR, kr | 15,055 | 19,811 | 22,675 | 23,102 | 24,207 | 24,140 | – | – | – |\n| Vanjski dug, udio u BDP-u (%) | 62.1 | 77.6 | 82.0 | 82.3 | 84.3 | – | – | – | – |\n| Međunarodne pričuve HNB, milijuni EUR, kr | 5,649 | 6,553 | 6,435 | 6,700 | 7,066 | 7,082 | 7,064 | – | – |\n| Novčana masa (M1), milijuni HRK, kr | 30,870 | 33,889 | 34,562 | 34,819 | 36,735 | 38,305 | 37,768 | – | – |\n| Ukupni krediti, milijuni HRK, kr | 97,454 | 113,852 | 128,774 | 134,902 | 141,607 | 142,487 | 144,927 | – | – |\n| Depoziti kod poslovnih banaka, milijuni HRK, kr | 85,056 | 94,406 | 104,222 | 102,509 | 104,711 | 106,723 | 112,290 | – | – |\n| Prosječan tečaj EUR/HRK * | 7.41 | 7.56 | 7.50 | 7.51 | 7.43 | 7.41 | 7.40 | 7.41 | – |\n| Prosječan tečaj USD/HRK * | 7.87 | 6.70 | 6.04 | 5.72 | 5.78 | 5.82 | 5.84 | 6.23 | – |\n\nImp – isti mjesec prošle godine, kr – na kraju razdoblja, * kumulativno – od početka godine, ** procjena, *** GFS 1986\n\nI ndustrijska proizvodnja u rujnu je porasla 5,9 posto na godišnjoj razini, nastavljajući tako relativno snagan rast započet u travnju ove godine. Navedena stopa rasta industrijske proizvodnje najviša je u posljednja tri mjeseca, odnosno u trećem tromjesecju 2005. godine. U prvih je pak devet mjeseci industrijska proizvodnja veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine 4,9 posto, zahvaljujući veoma dobrim pokazateljima tijekom drugog i trećeg tromjesecja. Promatrajući samo treće tromjesecje industrijska proizvodnja je porasla 5,3 posto, što je najviši rast u trećem tromjesecju u posljednje tri godine. Glavni doprinos rastu u rujnu dala je preradivačka industrija ostvarivši godišnji rast od 8,2 posto, dok su ostale dvije skupine djelatnosti, rudarstvo i vade, te opskrba električnom energijom, plinom i vodom, zabilježile pad industrijske proizvodnje za 2,7 odnosno 6,5 posto u promatranom mjesecu.\n\nNakon dva mjeseca, prosječna isplaćena mjesečna neto-plaća po zaposlenome među pravnim osobama zabilježila je u kolovozu mjesečni rast. Naime, s neto iznosom od 4.417 kuna prosječna plaća bila je viša 65 kuna (1,8 posto) u odnosu na srpanj. Uspoređujući kolovoz 2005. s istim mjesecom prošle godine, neto-plaće su nominalno veće 5,7 posto. Prosječna bruto-plaća po zaposlenome među pravnim osobama u promatranom mjesecu iznosila je 6.306 kuna (5,2 posto više na godišnjoj razini). Prošlog je tjedna u Bruxellesu započeo postupak provjere usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, također i screening, koji predstavlja prvu i veoma važnu stepenicu u pretpristupnim pregovorima. Prvo poglavlje (od ukupno 35 poglavlja acquis communautairea) s kojim je započeo taj proces odnosi se na znanost i istraživanje. Do kraja 2005. godine možemo očekivati otvaranje screeninga za još šest poglavlja, a cijeli proces trebao bi biti završen do rujna sljedeće godine. Pregovori za pojedina poglavlja mogu početi kad se obavi screening i postupak prihvaćanja pregovaračkih pozicija, ne čekajući provjeru usklađenosti zakonodavstva za sva poglavlja, kao što je to bio slučaj u prethodnom krugu proširenja EU.\n\n## Ponuda deviza tečaj spustila i ispod 7,36 kuna za euro\n\nN a domaćem deviznom tržištu i proteklog je tjedna nastavila dominirati visoka ponuda deviza, uzrokujući aprecijacijske pritiskove na kunu. Tečaj se na tržištu i dalje zadržavao na razinama od 7,35 do 7,37 kuna za euro s obzirom na to da postojeća potražnja za devizama nije dovoljna da nadmaši ponudu.\n\nSrednji tečaj HNB-a nakratko se spustio i ispod razine 7,36 kuna za euro, gdje je posljednji put bio u drugoj polovini kolovoza. Povoljna likvidnost financijskog sustava održavala se u visokim ponudama banaka na aukcijama trezorskih zapisa i smanjenom plasmanu sredstava na obratno repo aukciji HNB-a. Ukupni je iznos upisanih trezorskih zapisa na razini od 12,05 milijardi kuna. Prinos na tromjesečne zapise ostao je na razini od 3,7 posto, a na jednogodišnje zapise na 4,25 posto.\n\nOčekivanja vezana uz kretanje referentnih kamatnih stopa u SAD-u, Europi i Japantu i dalje najznačajnije utječu na kretanje najvažnijih svjetskih valuta. Ponovne špekulacije da će Europska centralna banka podići kamatnu stopu stvorile su aprecijacijske pritiskove na euro, sprječavajući tako nastavak povoljnog razdoblja za dolar koje je trajalo do sredine tjedna. Novi uragan na američkom kontinentu i strah od posljedica za gospodarstvo SAD-a, rizik od viših cijena nafte te manje razlike u prinosima na američke i njemačke obveznice stvorili su dodatne razloge za suzdržanost potražnje za američkom valutom. Ipak, tjedno je trgovane završeno na razini ispod 1,20 dolara za euro.\n\n—\n\nSrednji tečaj HNB-a\n\n—\n\nSrednji tečaj EUR/HRK\n\n—\n\nSrednji tečaj USD/HRK\n\n—\n\nwww.liderpress.hr**\n\n—\n\n10/26/05 1:00:15 PM\n\n—\n\n083 MAKRO.indd 83\n
Industrijska proizvodnja u rujnu porasla 5,9 posto
