ostao bez Vrbovca

Novi korporativni identitet Agrokorove mesne industrije PIK ostao bez Vrbovca. PIK – da, ali poljoprivredno industrijski kombinat – više ne, kaže direktorica marketinga Jasna Mikačić obrazlažući da je redizajn logotipa iz kojeg je izbačen Vrbovec prvi znak da se vrbovečka kompanija želi pozicionirati kao regionalna i u bliskoj budućnosti izvozno orijentirana.

PIK Vrbovec koji je u ožujku ove godine preuzeo Agrokor, koncern Ivica Todorića, započeo je reklamnu kampanju kojom će promovirati svoj novi korporativni identitet uz slogan: ‘Ljubav na prvi pogled’. Izbacivši iz logotipa Vrbovec i ostavljajući samo PIK, taj posrnuo div domaći mesne industrije koji je davne 1989. godine samo izvozom ostvario više od 40 milijuna dolara prihoda, započeo je svoj povratak na domaćem tržištu.

U hodnicima upravne zgrade u Vrbovcu, kao i u uredu direktora Dušana Tomaševića, o PIK-u se govori kao o feniksu mesne industrije. Iako se smatra da je put dizanja iz pepela obično dvostruko dulji od perioda propadanja, Tomašević kaže da će za PIK Vrbovec taj povratak trajati rekordno kratko – čak nešto manje od dvije godine. Svojevrsni salto mortale, kao što kaže direktor, bit će uspješan zahvaljujući sinergijskom učinku Agrokora, bez kojega povratak PIK-a ne bi bio moguć.

Ove godine kompanija će proizvesti 24 tisuće tona mesa i mesnih preradevina, dok će već iduće godine proizvesti 34 tisuće tona te tako dosegnuti proizvodnju iz 1990. godine koja se smatra posljednjom uspješnom godinom vrbovečke kompanije. Kako bismo ukazali na rast proizvodnje već u ovoj godini, bitno je naglasiti da je PIK prije privatizacije 2004. godine proizveo ukupno samo 7 tisuća tona mesa i mesnih preradevina.

U odnosu na prvi kvartal ove godine u drugom kvartalu, nakon preuzimanja, produktivnost je u PIK-u porasla 44 posto, dok je u trećem kvartalu u odnosu na drugi porasla 52 posto. Postati broj jedan na hrvatskom tržištu u svim proizvodnim segmentima, PIK-ov je cilj. Iduće godine kompanija planira ostvariti 15 posto udjela na hrvatskom tržištu, dok se snažniji iskorak u izvoz očekuje 2007. godine.

Na pitanje tko će izgubiti dio tržišta povratkom PIK-a Tomašević kaže: ‘Rastom tržišnog udjela PIK-a ostale velike mesne industrije neće nužno gubiti svoje pozicije zahvaljujući očekivanom planu rasta PIK-a za ovu i sljedeću godinu koji je pouzdan, dok daljnje projekcije ovise o nizu faktora, a prvenstveno o statusu Hrvatske u EU i razvoju ukupnog tržišta.’

Tijekom 15 godina, koliko je PIK do privatizacije umjetno održavan na životu, na hrvatskom tržištu mesa i mesnih preradevina među ostalima rasli su Gavrilović, Mesna industrija Pivac i Podravkina Danica koji su PIK-u i najveći konkurenti. Bez obzira na trenutačnu paniku uzrokovanu ptićom gripom na listu konkurenata upisani su Puris i Koka. Tomašević kaže da njihov odgovor na PIK-ov povratak u tržišnu utakmicu spremno očekuju.

Prepreka velikom povratku vrbovečke kompanije na domaćem tržištu mogao bi se pokazati uvoz iz Europske unije, a među opasnostima svakako je i crno tržište kojim je još pokriven velik dio mesne industrije. PIK ima i svoje jake karike, a među njima direktor ističe traženje, iskustvo i know how te širinu asortimana koji obuhvaća svježe meso, preradevine, gotova jela, polukonzerve i konzerve. Ukupno, riječ je o više od 1.500 proizvoda.

HACCP, sustav kontrole kvalitete proizvodnog procesa koji PIK posjeduje i provodi te izvozni brojevi za Europsku uniju i SAD omogućit će povratak tvrtke na nekadašnja tržišta, dok će širenje u regiju proizvoda iz Vrbovca omogućiti podrška koncerna Agrokor. Činjenica da je maloprodajni lanac Konzum u sustavu Agrokora, osigurava tom feniku mesne industrije istodobno niz prednosti, ali i opasnosti.

‘S jedne strane olakšava mu put do krajnjeg korisnika, a s druge prisutan je strah ostalih trgovačkih lanaca od snage Konzuma’, kaže direktor Tomašević. Svjesni svih opasnosti, u PIK-u su uvjereno optimistični. Iako je još prva tri mjeseca ove godine PIK poslovao samostalno, ulaskom u koncern Agrokor za pola je godine ostvario takav rast da je u prvih devet mjeseci prodaja porasla 45 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Tomašević obrazlaže da bi prema procjenama koje, među ostalim, ovise i o statusu Hrvatske u Europskoj uniji, PIK mogao 2011. godine proizvesti 80 tisuća tona mesa i mesnih preradevina, a to je više nego što je kompanija proizvodila u najboljim danima. Tom količinom PIK bi, obrazlaže direktor, zadovoljio 30 posto potreba hrvatskog tržišta, a velik dio te proizvodnje plasirat će u izvoz. Prva kontrolna točka proizvodnih količina je 2009. godina, kada će, kaže direktor, PIK dosegnuti proizvodnju od 50 tisuća tona.

U posljednjih sedam mjeseci, u nove je tehnologije u vrbovečkom proizvodnom pogonu prvi put nakon deset godina uloženo 15 milijuna kuna. Tim ulaganjima premoštene su najveće slabosti kompanije koje su kočile konkurentnost. Ipak, neke su slabosti ostale. PIK je na dan kad ga je Todorić preuzeo imao 1.344 zaposlenika. Sada ih je 1.541, dvjestotinjak više. Kompanija se uglavnom ekipira visokoobrazovanim kadrovima koji u strukturi zaposlenih sada čine 7 posto. No još je visok udio niskokvalificiranih radnika koji čine 29 posto ukupno zaposlenih.

Kad je riječ o proizvodnom procesu, jedan od prioriteta PIK-a je i spajanje sada razdvojenih proizvodnih ciklusa. Dok je PIK Vrbovec mirovao očekujući bolje dane, narušen je i imidž robne marke. I upravo je na tom polju počela bitka za PIK-ov povratak. ‘Rebranding postojeće robne marke PIK-a uključuje redizajn svih korporativnih elemenata, redizajn ambalaže i svih jedinica ambalaže uz naglašavanje krovnog branda’, kaže direktorica marketinga Jasna Mikačić.

Novi korporativni izgled PIK-a Vrbovec dizajnira njemačka agencija Interbrand uz suradnju Agrokorova dizajnerskog studija. Reklamna kampanja koja je započela emitiranjem teeser reklame neposredno prije Dnevnika HTV-a uskoro će se proširiti na oglašavanje u ostalim medijima. ‘Za iduću godinu priprema se i lansiranje novih linija proizvoda’, otkriva Mikačić te dodaje da su sigurnost i kontrola kvalitete najjači aduti PIK-a Vrbovec.