Home / Biznis i politika / Piše: Eldar Dizdarević

Piše: Eldar Dizdarević

Veliko ‘provjetravanje’ slovenskog gospodarstva

Prema svemu sudeći jedinstvena stopu PDV-a neće biti uvedena prije 2007. godine i uvođenja eura. U međuvremenu Janšina Vlada će vjerojatno podići sadašnji PDV za prehrambene proizvode i struju s 8,5 na 9 posto, a ostalo s 20 na 21 posto. Tako bi nadoknadili manjak priljeva u državnu blagajnu koji će se iskazati nakon ukidanja poreza na plaće.

Piše: Dragoslav Košarić, Ljubljana

epunu godinu dana nakon parlamentarnih izbora, promjene vlasti i dolaska na kormilo zemlje vlade desnog centra premijera Janeza Janše, Odbor za reforme pripremio je paket mjera za povećanje konkurentnosti slovenskog gospodarstva. Svi se slažu da su reforme potrebne za daljnji uspješan ekonomski proboj, jer Slovenija mora promijeniti razvojni model ako želi preživjeti u globalnom svijetu promjena. Istodobno Vladi su potrebne reforme ako hoće i politički uspjeh, a možda i najvažnije – Slovenija na taj način realizira i zahtjevne mjere EU pri ostvarivanju lisabonske strategije. No, opsežan koncept prijedloga ekonomskih i socijalnih reformi koji je Vlada nedavno predstavila, odmah se našao na udaru strukovne i političke javnosti. Protivnici tog modela reformi smatraju da tako koncipirane reforme neće Sloveniju dovesti do željenih političkih i reformskih procesa u Japanu i Njemačkoj za Sloveniju su važni, jer dežela udružuje korporativne karakteristike i azijske i europske velesile. Obje su zemlje usto imaju problem sa starenjem stanovništva, a što će prema najaviti OECD-a u narednom desetljeću biti najveća razvojna prepreka s kojom će se suočiti zapadne zemlje. Damijanov odbor zato upozorava kako negativni demografski trendovi starenja stanovništva i neprilagođeni socijalni modeli mogu dugoročno ugroziti već postignutu razinu socijalnog blagostanja u Sloveniji.

Istodobno s poreznim, Odbor za reforme predlaže i reformu socijalnih transfera i tržišta rada s kojom bi nezaposlene i primatelje socijalne pomoći motivirali za aktivnije traženje zaposlenja, a tvrtke potaknuli na veće zapošljavanje. Poslodavci bi daleko brže i lakše zapošljavali ali i otpuštali zaposlenike što bi, tvrde autori, uz manji trošak rada poduzeća i većom ponudom na tržištu rada, poticalo gospodarski rast.

Reforme u Njemačkoj i Japanu

Odbor za reforme predočio je i niz prijedloga za poboljšanje poslovne atmosfere, razvoj poduzetništva, provjetravanje školskog susutava, izmjenu mirovinskog zakona, dovršenje privatizacije, reformu zdravstvenog sustava, preoblikovanje javne potrošnje, bolje iskorištavanje europskih sredstava te efikasniju i jeftiniju državu.

Središnjica reformskih poteza je porezni sustav i prijedlog uvođenja jedinstvene porezne stope od 20 posto. Poduzećima se istodobno ukida porez na plaće, što će po-

Page 2

REGIJA

Među tvrtkama je najbolje ocijenjen prijedlog ‘skidanja’ poreza na plaće, kojima bi tako ostajalo više sredstava za ulaganje u istraživanja i razvoj, za nove tehnologije ili dodatno zapošljavanje.

S ulaskom u EU i ERM2 Slovenija je formalno izgubila monetarnu politiku i u velikoj se mjeri odrekla fiskalne. Tako je za 15 godina nacionalno gospodarstvo ponovno postalo regionalno i bit će lak plijen multinationalki, tvrdi Jože Mencinger.

Slođavcima donijeti znatno sniziti troškove po zaposleniku, posebice za one s visokom obrazovanjem. Prema mišljenju predlagatelja, tvrtkama bi tako ostajalo više sredstava za povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, za investicije u nove tehnologije, nove poslovne programe ili dodatno zapošljavanje.

Neki analitičari, međutim, upozoravaju da se o jedinstvenoj poreznoj stopi dosad nisu izjasnili ni ministar finacija Bajuk ni premijer Janša.

Naravno, mnogi nisu oduševljeni provođenjem socijalnih korektiva. Razočarana je Udruža Slobodnih sindikata Slovenije, koja je od samog početka protiv jedinstvene porezne stope. U ožujku su čak najavljivali štrajkove. U ovom trenutku ih ne treba očekivati, jer je lider tog sindikata Dušan Semolič već najavio da će Slobodni sindikat u slučaju uvođenja jedinstvene stope poreza zahtijevati odgovarajuće povećanje neto plaća.

Protiv uvođenja jedinstvene stope poreza su i neki ekonomisti i naravno opozicija. Prema svemu sudeći jedinstvene stope neće biti prije 2007., a to znači prije uvođenja eura.

Janša se ne izjašnjava o PDV-u

Vlada će vjerojatno u međuvremenu podići sadašnji PDV za prehrambene proizvode i struju s 8,5 posto na 9 posto, a za ostalo sa sadašnjih 20 posto na 21 posto kako nadoknadila manjak priljeva od pola milijarde eura u državnu blagajnu koji će se pokazati kada se

Direktori podržavaju reforme, sindikati uzdržani

Nakon sastanka s gotovo 130 gospodarstvenika, kojima je prije desetak dana predstavljen prijedlog reformi, premijer Janez Janša bio je vidno zadovoljan.

  • Većina direktora je praktično podržala sve predložene reforme. Postoje različita mišljenja u odnosu na specifična područja, a s druge strane široko suglasnost glede smjera koje reforme vode – izjavio je. Direktor Gorenja Franjo Bobinac smatra da je bilo dovoljno pisanja strategija i da je sada sazrio trenutak za akciju. Prema njemu, prijedlog reformi valja još doraditi, a u osnovi smjera pravom cilju.

Dok poslodavci podržavaju reforme, sindikati su na sastanku s premijerom Janšom bili veoma uzdržani. Oni u predloženom dokumentu nisu ni spomenuti. A smatraju da su u toj priči ipak nezaobilazni. Slovenija, kažu sindikalisti, treba socijalni dijalog, treba snažne i odgovorne socijalne partnere.

Prijedlog reformi dobro je usmjeren, ali ga valja doraditi, smatra Franjo Bobinac, direktor Gorenja.

Page 3

BiH privatizira velike državne tvrtke upitnim potezima

Zagrebački CAIB diskvalificiran je kao konzultant u privatizaciji Energoinvesta, zbog proceduralne greške. Izborom austrijskog EPIC-a mnogi u BiH nisu zadovoljni

Piše: Eldar Dizdarević

Nakon višemjesečnog natezanja, agencija Odraz iz Sarajeva, koja u ime Svjetske banke rukovodi procesom privatizacije Energoinvesta, uputila je federalnoj Vladi na usvajanje prijedloga da se za konzultanta u Prodaji 67 posto državnog kapitala ove nekad najveće BiH tvrtke poništi izbor hrvatske podružnice bečkog CAIB-a i izabere austrijski EPIC.

CAIB ima bolju tehničku ponudu

Privatizacija Energoinvesta trebala je početi još u ožujku ove godine. No do zastaja je došlo zbog žalbe EPIC-a na izbor CAIB-a (Creditanstalt Investment Bank) za konzultanta, odnosno dealmakaera. Zagrebački CAIB, čija je ponuda početkom godine na tenderu dobila najviše poena, diskvalificiran je zbog prilično beznačajne proceduralne greške, a nakon nekoliko žalbi koje je uložio EPIC, najprije vladinoj Komisiji, koja je sve te žalbe odbila, a potom i Svjetskoj banci, koja je žalbu prihvatila. Zbog izbora EPIC-a za konzultanta u BiH nitko nije posebno sretan, prije svega zbog niza kontroverzi koje su pratile ovu austrijsku tvrtku u procesu privatizacije u Hrvatskoj. Džemail Vlahovljak, direktor Energoinvesta, kaže kako je prema informacijama kojima raspolaze riječ o prilično kontroverznom postupku izbora, kao i o kontroverznom konzultantu. Naime, EPIC je uspio srušiti konkurentska ponude tako što je uložio žalbu da u CAIB-ovoj financijskoj dokumentaciji nije odvojeno iskazana cijena restrukturiranja Energoinvesta, koja, usput budi rečeno, neće biti ni potrebna. EPIC je, naime, odvojeno iskazao svoje troškove: 320.780 eura za konzultantske usluge i 69.000 eura za restrukturiranje, što je ukupno 389.780 eura. S druge strane, predstavnici CAIB-a iskazali su ukupnu cijenu od 425.000 eura, u što je bila uključena i cijena restrukturiranja. Treba reći kako je tenderom propisano da prednost imaju bolje tehničke ponude nad financijskom, u omjeru 80 prema 20 posto. A CAIB je, prema svjedočenju mnogih, imao uvjerljivo najbolju tehničku ponudu, što je uostalom potvrdila i ocjena vladine Komisije za bodovanje. No poslovno neupitnom, barem za sada, čini se kupovina Vagafruita i Bosnaprodukta od strane grupacije MIMS. Vegafruit i Bosnaprodukt su najveće BiH tvornice preradevina od voća i povrća. Vegafruit, na primjer, 60 posto svoje proizvodnje izvozi na zahtjevno inozemna tržišta.

Nove kupovine Muje Selimovića

Nedavno je ova tvornica potpisala i ugovor s Podravkom o proizvodnji preradevina od voća i povrća, koji će se pod licencom hrvatske kompanije plasirati na tržišta u okruženju kao Podravkini proizvodi. Ovim dvjema akvizicijama grupacija MIMS skrenula je pažnju javnosti na sebe kao trenutačno najveći privatni poslovni imperij u Bosni i Hercegovini. Grupacija MIMS je u vlasništvu Muje Selimovića, sina Hilme Selimovića, većinskog vlasnika izuzetno profitabilne Sarajevske pivare. No, i mladi Selimović je nakon rata uspio sagraditi poslovni imperij čiji je godišnji promet veći od proračuna Vlade FBiH. Selimović se odlučio na kupovinu Vegafruita i Bosnaprodukta nakon što se federalna Vlada dva mjeseca nije oglasila povodom njegove samo-inicijativne ponude za dokapitalizaciju velikokladuškog Agrokomerca, koji grca u problemima.