Moj restoran

Gastronomski posebnički restoran Amfora i jedan od specijaliteta kuće morski je pršut. Nastao je kao rezultat proučavanja japanske kuhinje i prilagođavanja sušija ukusu hrvatskih i europskih sladokusaca.

Piše: Sanja Plješa \nFoto: Vlatko Ignatowski

Vlasnik restorana Amfora u Voloskom, doajan hrvatskog ugostiteljstva Josip Tariba već 33 godine podiže kvalitetu gastronomskih ponuda, putuje po svijetu, stječe nova iskustava i kombinira ih s našim tradicionalnim jelima stvarajući jedinstvenu ponudu zbog koje je njegov restoran već godinama na vrhu.

• Hrvatska još kasna za svjetskom gastronomijom iako ima sve preduvjeti da ne bude tako. To potvrđuje i pjev dovoljno iskorištavamo svoje prirodne resurse jer plodovi Jadran skog mora, paški sir i janjetina te teletina s ličkih brda moraju biti oružje za pridobivanje bogatih gostiju koji znaju uživati u delicijama – smatra Josip Tariba.

Iako je Amfora tipičan riblji restoran čija se ponuda uglavnom temelji na plodovima mora, ni ljubitelji mesnih delica ili vegetarijanskih kombinacija neće otići nezadovoljni.

Mnoga je jela osmislio Josip Tariba te stoga odražavaju i dio njegove osobnosti. Taribina gastronomskišća spoj su tradicionalne, mediteranske kuhinje i svjetskih iskustava, ali i naslijede gurmanških tradicija. Gastronomski posebnost restorana Amfora i jedan od specijaliteta kuće morski je pršut. Nastao je kao rezultat proučavanja japanske kuhinje i prilagođavanja sušija ukusu hrvatskih i europskih sladokusaca. Da bi užitak za nepce bio potpun, Tariba smatra da se vrhunsko je lo mora zaokružiti vrhunskim vnom. Kao jedan od osnivača hrvatskog kluba sommeliera i njegov dopredsjednik mnogo zna i o tom dijelu gastronomskih ponuda. Vinska karta restorana Amfora obuhvaća oko 200 izabranih vin iz Hrvatske, ali i ostatka svijeta. Uz stručnu pomoć educiranih sommeliera gosti mogu otkriti i družiti okuse koji se skrivaju u čarobnim bocama egzotičnih vin iz Južne Afrike, Novog Zelanda ili Kanade.

Sporo jela i vina savršeno se uklapa u interijer restorana jer se Amfora nalazi iznad mora. U sali s 250 mjesta, ukrašenoj umjetničkim slikama, amforama i starih satovima, uza zvuke klavira osim u gastronomskim delicijama gosti mogu uživati i u prekrasnom pogledu na Kvarnerski zaljev.

Moj restoran

Ivan Tolić, J. Gredelj: Restoran Baltazar u Zagrebu

Od zagrebačkih restorana običavam otici u Baltazar na Novoj vesi – kaže Ivan Tolić, direktor Gredelja. Osim ugodne atmosfere i lijepog interijera, riblji meni je izuzetno kvalitetan i bogat. Preferiram bijelu ribu, čijim se širokim izborom Baltazar posebno može pohvaliti.

Opatijska gastronomija 19. stoljeća

Carskom večerom Franje Josipa u restoranu Amfora počela je manifestacija Opatijska gastronomija 19. stoljeća u sklopu koje će se do sredine prosinca u 22 opatijska restorana predstaviti jela naših starih i ondašnjeg plemstva. Poput Franje Josipa i gosti restaurana Amfora uživali su u carskoj zakusci od jastoga bellvue, dimljenog lososa, blinja s kavijarom, salati od sipe i dinje, koktelu od škampi i kozica, krem juhi od rakova i riba, galantini od kopuna, carskom sorbetu, tuni s krunom te desertu – potpunjuju od kolača. Na meniju Opatijske gastronomije 19. stoljeća našle su se kombinacije austrijske i francuske kuhinje obogaćene mediteranskim štihom.

Château d’Yquem za duboki džep

Ljubitelji vina najdebljih novčanika suočeni su s novim iskušenjem: navodno najboljim slatkim vinom u povijesti. Riječ je o vinu Château d’Yquem berbe 2001. godine koje veletrgovci zasad nude samo na sanduke, a 12 butelja od 0,75 litara u posebno povoljnoj ponudi stoji 2.760 funti. To je nešto više od 4.000 eura ili gotovo 30.000 kuna. Vinski podrum Château d’Yquem smješten je na najvišem brdu u Sauternesu, na kojem su najbolji uvjeti za uzgoj grožđa u cijeloj regiji. Vinogradima je pokriveno približno 110 hektara, a 80 je posto grožđa sorte semillon i 20 posto nama poznatijeg sauvignon. Posebnost u proizvodnji ovih vina počinje već u berbi. Čak 150 posebno obučenih berača bere jedino bobice posve pokrivene plemenitom plijesni (botritisom), a prinos slikovito opisuje podatak da se s jednog trsa dobija jednu čašu vina. S obzirom da se sauterneski sluje u malim čašama i prinos je manji nego što bi mnogi željeli. Nakon berbe, sauternes u Château d’Yquemu zriju tri godine isključivo u novim hrastovim bačvama, a svoju punu kompleksnost i egzotični sklad aroma i okusa vina iz boljih godina dosegnut će tek nakon pedesetak godina ležanja u boci. Kako piti ovakva vina? U pravilu, trebalo bi ih poslužiti ohlađena i uz iznimno zrele najplemenitije sireve, a teško je i zamisliti deserte toliko snažnih okusa i aroma da ih ovaj gusti nekter ne bi potpuno razbljažio. Vina poput Château d’Yquema vrlo se grubo mogu usporediti s predikatnim vinima Austrije, Njemačke, Slovenije i Hrvatske, i to s teškim predikatima poput suhog jagodnog izbora. I takva su vina skupa. U nas, primjerice, male butelje od 0,375 litara stoje petostotinjak kuna. — Ivo Kozarčanin