Gradić nadomak Čakovca kao da je već u Europskoj uniji. Preloški san postaje stvarnost: radnik u Europi cijeli je dan okružen njihovim proizvodima. Na ‘bauštelama’ postavlja složene metalne konstrukcije preloškog Kometa, glavu mu štiti sigurna kaciga Šestan-Boscha iz Preloga, a navećer će zaspati na vrhunskom madracu proizvedenom u preloškom Hespu. Svoje je interese u izvozničkom Prelogu prepoznao i strani kapital, pa se u vlasničkim strukturama tamošnjih tvrtki pojavljuju Amerikanci, Nijemci i odnedavno Švedani.
Radnik u Europi uskoro će, sva je prilika, provoditi radni dan okružen proizvodima iz međimurskoga gradića Preloga. Postavljaće, primjerice, složene metalne konstrukcije proizvedene u Prelogu, glavu će mu štititi kaciga, koja zadržava najstrože svjetske standard, izrađena u Prelogu, a nakon naporna radnoga dana, navećer će leći na vrhunski madrac, također iz Preloga.
Međutim, ulaskom u Prelog iz smjera Čakovca na prvi se pogled ne može zamijetiti mnogo toga što bi upućivalo na jednu od najperspektivnijih gospodarskih sredina. Jedino što bi moglo navesti na tu pomisao popriličan je broj reklama različitih preloških tvrtki postavljenih uz cestu. Fasade u glavnoj ulici uglavnom nisu reprezentativne, nema velebnih zdanja, trgovačkih centara ni poduzetničkih vila, okoliš nije posebno pomno uređen.
No ista cesta vodi do drugog kraja grada na kojemu se pruža impresantna poduzetnička zona, žila kucavica gradića, kojem je gospodarstvo prioritet. Zasad jedina preloška poduzetnička zona okupila je na 44 hektara površine 14 poduzetnika s ukupno 1.088 zaposlenih. Tamo je dojam potpunog drukčijeg – moderni, suvremeno opremljen proizvodni pogoni i poslovne zgrade čija unutrašnjost i tehnološka razina, tvrde njihovi vlasnici, ni po čemu ne zaostaje za najvišim europskim standardima. Prvi telefonski kontakt s tim tvrtkama pri kojemu vas pozdravlja glas na savršenom engleskom jeziku pronosi tom dojmu.
Tvrtke su najvećim dijelom proizvodne, profitabilne i s izrazitom izvoznom orijentacijom. Najveća i najjača je Hesp, a slijede L&P tehnologije, Šestan-Busch i Heplast-pipe. Unatrag nekoliko godina svoj je interes u Prelogu prepoznalo i strani kapital, pa se u vlasničkim strukturama uspješnih tvrtki pojavljuju Amerikanci, Nijemci i odnedavno Švedani. Nova preloška industrija u potpunosti prati zahtjeve modernog tržišta, globalizacija je prije nekoliko godina zakuca na vrata, a preloški su je poduzetnici, čini se, spreman prihvatili.
Postavlja se pitanje zašto baš Prelog i što je to s Prelogom jer sličnih malih gradova u Hrvatskoj ima napretek. Prelog, koji danas broji oko pet tisuća stanovnika, ima dugu povijest gospodarskog, posebno obrtničkog i trgovačkog središta. Prva poznata manufaktura u Međimurju bila je svilana u Prelogu, zatim je tu bila solana, jedna od najstarijih banaka u Međimurju itd.
No i gradića s takvom povijesću ima dosta diljem Hrvatske, ali rijetko koji danas ima ovakvu poduzetničku klimu. Odgovor je jednostavan: iznimno poduzetnički duh i vizija ljudi koji su pokrenuli razvoj.
U ovom je slučaju riječ o jednom čovjeku, Stjepanu Hrešću, direktoru i donedavnom vlasniku Hespa, koji je potkraj 80-ih prvi pokrenuo proizvodnju u današnjoj poduzetničkoj zoni i svojim uspjehom pružio primjer ostalima. Pravi boom u toj je poduzetničkoj zoni nastao 1994. i traje do danas, a usporeno ga prati i razvoj Preloga.
Stjepan Hrešć se 1980. vratio u Hrvatsku sa suprugom Marijom, nakon što je 12 godina proveo na radu u Njemačkoj, što je u ovom kraju bila česta pojava koja je bitno utjecala na gospodarski razvoj i poduzetničku kulturu, i otvorio je privatni obrt za preradu plastičnih masa Heplast, u čemu je bio jedan od prvih u bivšoj Jugoslaviji. U novom proizvodnom pogonu u industrijskoj zoni 1989. godine osniva tvrtku Hespo za proizvodnju opružnih žičanih jezgri koja se tri godine kasnije proširuje i na proizvodnju finalnih proizvoda – madraca. Idućih je godina s partnerom Josipom Gečićem konstruirao i razvio nekoliko noviteta za proizvodnju žičanih jezgri zbog kojih su postali vlasnici brojnih svjetskih patenata. Zahvaljujući neprestanoj modernizaciji tehnologije te praćenju i primjeni svjetskih dostignuća tijekom više od 15 godina intezivnog razvoja, Hespo je iz male obiteljske tvrtke prestarao u tržišnog lidera u proizvodnji madraca. U posljednjih deset godina imao je konstantan godišnji rast prodaje od 16 do 28 posto i izvoza od 18 do 39 posto. Hespo je zapazio i veliki američki koncern Leggett & Platt.
- Naravno da smo prihvatili ponudu jer se radilo o najvećem svjetskom proizvođaču komponenti za madrace, što je bilo jamstvo širenja proizvodnje i tehnološkog napretka. To je bio jedan od prijelomnih trenutaka jer su nam se prodajom žičanih jezgri i strojeva Amerikancima otvorila vrata Europe s madracima i namještajem na koje smo se tada koncentrirali – kaže Hrešć.
Tom prodajom nastala je tvrtka L&P tehnologije, danas vodeći preloški izvoznik u vlasništvu američke kompanije Leggett & Platt. Hespo je nastavio s uspješnim poslovanjem i u prošloj godini ostvario je 136 milijuna kuna prihoda, a ove se godine očekuje rast od 12 posto. Zapošljava oko 300 radnika iz Preloga i okolice, a gotovo trećinu prihoda ostvaruje u izvozu.
No tu je uspješnu tvrtku Hrešć nedavno odlučio prodati jer se, kao što kaže, tvrtka prodaje kad je na vrhuncu snage. Nakon Amerikanaca u Prelog je tako došao vodeći europski proizvođač madraca i namještaja, švedski Hidling Anders.
- Iako je meni osobno bilo draže biti veliki šef i vlasnik, razmišljao sam o dugoročnoj perspektivi firme koju nisam podizao samo za jednu generaciju nego za svoju djecu i njihovu djecu, a imam i veliku odgovornost spram svih zaposlenika koji očekuju da tvrtka i dalje prosperira – kaže Hrešć. Dovade kako to za Hespo i za taj kraj znači osiguranu budućnost te bezbolan ulazak u Europsku uniju, i to nešto prije ostalih.
Švedani su dobili kvalitetan brand i jaču tržišnu poziciju u ovom dijelu Europe, a Hespo će se nastaviti širiti pod okriljem snažne tvrtke. Novi vlasnici za iduću godinu planiraju investiciju u osam tisuća četvornih metara novih proizvodnih pogona što će rezultirati i novim zapošljavanjem.