No važno je znati da nije svaki stres štetan. Blagi oblici stresa mogu biti i korisni. Stres je u tom slučaju motivator i može vas ispuniti energijom. No ako je razina stresa previsoka ili ste mu izloženi dulje razdoblje, medicinski i društveni problemi koje dugotrajna izloženost stresu može izazvati mogu vas skupo stajati. Ako život smatrate najvrednijim što imate, znajte da je i on moguća cijena.
Japanci, svjetski prvaci u radnim postignućima, to vrlo dobro znaju. U Japanu je stres priznat kao bolest koja se zove karoshi. Može uzrokovati smrt zbog pretjeranog rada.
Sindrom ‘kratkog fitilja’
Nekoliko je glavnih simptoma koje biste trebali zamijetiti kad ste izloženi stresu. Obuhvaćaju četiri kategorije: osjećaje, misli, ponašanje i tjelesno stanje. Kad ste pod stresom, možete osjećati neke (ili, ne daj Bože, sve) simptome: napetost, strah, nervozu i neraspoloženje, a slijede nisko samopouzdanje, strah od neuspjeha i od budućnosti, loša koncentracija, preplavljenost mislima o obvezama, zaboravljivost, mučanje ili drugi problemi u govoru, nekontrolirani plač, smijeh i druge impulzivne reakcije, pretjerana ljutnja (i sindrom ‘kratkog fitilja’), škrutanje zubima, pojačana ovisnost o cigarettama, alkoholu, a u težim slučajevima i drogama te sklonost nezgodama. Od tjelesnih manifestacija tu je pretjerano znojenje, pojačan rad srca, drhtanje i tikovi, suhoća u ustima, brzo umaranje, problemi sa spavanjem i probavom, glavobolje, bol u vratu ili križima, gubitak teka ili pretjeran apetit, često poboljšanje, pad imuniteta itd.
Sada kad sam vas dovoljno zabrinula evo napokon i dobre vijesti: stres možete smanjiti, eliminirati ili minimizirati. I veselite se životu. Nema ničega ljepšeg od novog jutra, nove prilike da upoznate sebe i druge.
