Iako iskustva zapadnih zemalja govore da se u razdoblju sve veće industrijalizacije i sve snažnije globalizacije može očekivati porast žrtava mobinga, a i sami smo svjedoci posljedica što ih tranzicijosko gospodarstvo i problemi kojima je bremenito ostavljaju na psihičko zdravlje, u Hrvatskoj u vezi s tim problemom nije bilo sustavno provedenih i metodološki osmišljenih istraživanja.
A jednako kao što je psihičko zlostavljanje na poslu pojava stara koliko i organizirani rad, tako je i mobing već godinama star fenomen. Samo je naziv nov. Knjiga autorice Andreje Kostelić-Martić, psihologije na milanskoj Klinici za rad, plod je njezina dugogodišnjeg kliničkog iskustva u radu sa žrtvama mobinga i prva je takva knjiga na hrvatskom jeziku.
U knjizi su opisani najvažniji aspekti mobinga (karakteristike zlostavljača, žrtve, tvrtke u kojima je moguće mobing…), posljedice mobinga i načini sprečavanja ove pojava. Knjiga nas vodi od primjera pojedinaca koji u vrtlogu prilagodbenog samoodržanja ne samo da pristaju trpjeti stres kako bi opstali ne-ga i sami proizvode ne bi li osigurali osobni probitak, do načina liječenja žrtava mobinga te zanimljivog pregleda zakonske regulative s tim u vezi u europskim državama.
Uz razumljiva objašnjenja te patološke društvene promjene koja upozorava na veliku društvenu i psihološku važnost radnog mjesta, možda će knjiga svoje najveće argumente iznijeti brojevima: svaki četvrti Hrvat žrtva je mobinga, a rizik razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja kod žrtava mobinga kreće se između 25 i 50 posto.
