Poboljšanje pokrivenosti uvoza izvozom

Pozitivnom izjavom Carla Del Ponte, UN-ove tužiteljice za ratne zločine, o suradnji Hrvatske s Međunarodnim sudom otvorena su vrata pregovorima Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji, koji su od ožujka ove godine odgađani. Tijek pregovora sigurno će utjecati na ubrzavanje provođenja preostalih reformi.

Potrebne reforme definirane su sadašnjim MMF-ovim stand-by aranžmanom i PAL programom Svjetske banke. Oni uglavnom uključuju fiskalnu konsolidaciju, reformu sustava zdravstvene i socijalne skrbi, smanjivanje sektorskih potpora te unapređenje obrazovanja.

Početak pregovora pozitivno će utjecati i na daljnje integriranje hrvatskog gospodarstva, a to se prije svega odnosi na rast robne razmjene, veći priljev ulaganja iz zemalja članica EU te nastavak harmonizacije propisa. Podaci o robnoj razmjeni, za kolovoz 2005., upućuju na snažan rast i izvoza i uvoza. Izvoz je u tom mjesecu iznosio 4,2 milijarde kuna ili 29 posto više, a vrijednost uvoza iznosila je 8,7 milijardi kuna ili 20 posto više na godišnjoj razini. Rast uvoza posljedica je rasta trgovine, a veći je izvoz najvećim dijelom uzrokovao prošlogodišnjom niskom bazom i dinamiziranjem gospodarske aktivnosti.

U promatranom mjesecu deficit robne razmjene iznosio je 4,5 milijardi kuna, što je, unatoč bržem rastu izvoza od uvoza, povećanje od 11,9 posto u usporedbi s kolovozom 2004. Pokrivenost uvoza izvozom blago se popravila u usporedbi s prethodnim mjesecima, ali i dalje je prilično niska te iznosi 48,4 posto. Realan rast trgovine na malo u kolovozu je iznosio 5,1 posto na godišnjoj razini. Relativno visoke godišnje stope rasta posljedica su vrlo dobrih podataka iz turističkog sektora, nastavka snažne kreditne aktivnosti banaka te blagog rasta neto plaća. U odnosu na srpanj promet u trgovini na malo ipak je zabilježio pad od realno 2,6 posto, što je uobičajena sezone pojava zabilježena i prethodnih godina. U osam mjeseci trgovina na malo u odnosu na isto razdoblje lani porasla je realno 3,4 posto.

Pritisak na domaću valutu bitno je ojačao početkom prošlog tjedna zbog, uz ostalo, povoljnih vijesti o početku pretpristupnih pregovora. Ponuda deviza na domaćem tržištu bila je snažna pa se tečaj spustio na razinu ispod 7,40 kuna za euro izazivajući i reakciju HNB-a na tržištu. To je bila prva devizna intervencija nakon više od tri i pol mjeseca na kojoj je HNB kupio gotovo 60 milijuna eura po tečaju 7,398181 kuna za euro. Likvidnost na domaćem novčanom tržištu ne slabi, što se i dalje odražava u nižim kamatnim stopama, posebno aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija.

Kamatne stope na novčanom tržištu zadržavaju trend spuštanja iako je vidljiv i oprez uobičajen izdvajanje i održavanja obvezne pričuve, što počinje sljedeći tjedan. Središnji događaj na svjetskim deviznim tržištima proteklog tjedna bio je sastanak Europske središnje banke. Iako do promjene referentnog kamatnog računa na europskom tržištu nije došlo, izražavanje srećnosti za njegovo podizanje zbog inflacionih pritiska uz istodobno pesimistična očekivanja tržišta glede posljedica uraganova i podataka o američkom tržištu rada utjecali su na oporavak eura. Štoviše, nakon što se na početku tjedna eurom trgovalo malo iznad razine od 1,19 dolara za euro, povećana potražnja za eurom vratila je nakratko njegovu vrijednost i iznad 1,21 dolara za euro. Ipak, kraj tjedna, suprotno očekivanjima, donio je manji pad broja zaposlenih osoba u SAD-u i ponovno jačanje dolara.