PLOVIDBA

Atlantska želi ponuditi paket turističkih usluga: čarter letove i smještajne kapacitete putem vlastite agencije. Ta kombinacija omogućit će kvalitetno konkuriranje zadarskom čarteru Air Adriaticu i hotelskim poduzećima.

Brod će uvijek moći prodati hotel ili avion, ali avion i hotel nikad neće prodati brod… misao je vodilja kapetana Ante Jerkovića, prvog čovjeka Atlantske plovidbe, tvrtke koja je nakon dugih i teških godina krize isplivala na vodeću poziciju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ove godine, planira se, ostvariti 30 milijuna dolara dobiti iz poslovanja, dok će ukupna dobit zbog prodaje nekoliko starih brodova, dosegnuti oko 80 milijuna dolara.

Iako se sve više prepoznaje kao turistička i avio-prijevoznica, Atlantska je, pretpostavimo li da je kompanije imaju, u duši ipak brodarska tvrtka.

Riječima punim simbolike kapetan Jerković objašnjava da je Atlantska ustrojena tako da joj brodarstvo ostaje core business, a u slučaju krize na brodarstkom tržištu hoteli i avioni moći će se prodati da bi se spasili brodovi, dok brodarska flota nikad neće biti u službi spašavanja turističkog dijela poslovanja.

Kako postaje sve važniji gospodarski subjekt hrvatskoga juha, Atlantska postaje i sve primamljivija meta mogućeg preuzimanja. Mali dioničari i zapošlenici kroz ESOP program drže čak 70 posto dionica. Za sada, kaže kapetan, nema naznaka da na burzi netko okupnjuje svoj udio, ali strah da bi se to moglo dogoditi neizostavan je dio sva-kodnevice u Atlantskoj.

  • Pratimo kretanje dionica na burzi i nije nam svejedno što se događa. Spremni smo zaustaviti u svim zakonskim okvirima svako neprijateljsko preuzimanje većinskog udjela koje nam ne bi bilo po volji – kaže Jerković.

Svakodnevica Atlantske odvija se na Lapadu nasuprot luke Gruž u maloj, kamenoj zgradi Uprave. Suprotno od luksuznih hotela Hilton, čiji je Atlantska većinski vlasnik, uprava zgrada u kojoj nas je ugostio kapetan skromna je i jednostavna. Ured kapetana Jerkovića s podovima obloženim tepisima i masivnim tamnim drvenim oblogama na zidovima nije preuređivan 30 godina. Bilo je, kaže, važnije obnavljati flotu. Tragovi socijalizma uskoro će nestati jer tvrtka ove godine planira uložiti milijun eura u preuređenje i podizanje.

Luzern je najnoviji brod iz flote Atlantske – izgrađen je 1997. u Kini.

Izlet u turizam koji je za tog dubrovačkog brodara počeo kupnjom većinskog udjela hotela Imperijal, sada u lancu Hilton, zatim hotela Grand na Lopudu te hotela Lapad nije ništa novo. To je tek povratak korijenima, jer prije Atlantske postojala je Dubrovačka plovidba koja je 30-ih godina prošlog stoljeća gradila hotele, a među njima i zagrebački Hotel Dubrovnik. Imala je i udio u zagrebačkom Palaceu. Dubrovačka plovidba je uslijed velike krize propala, a nakon Drugog svjetskog rata, mnogi iskusni dubrovački pomorci preselili su se sjevernije, u Rijeku, gdje je tada osnovana Jugolinija. Dubrovnik je svog brodara čekao deset godina. Atlantska je rođena u svibnju 1955., a inicijativa je potekla od grupe entuzijasta i vizionara okupljenih u Klubu pomoraca Miho Pracat. Je li se u Atlantskoj u ovih 50 godina što promijenilo? Promijenilo se mnogo, ali entuzijazam koji ju je pokrenuo još je tamo. Kapetanu Jerkoviću, iako na pragu 61. rođendana, vizije ne nedostaje.

Prošlogodišnje osnivanje avio-prijevoznice čarter kompanije Dubrovnik Airline uklapa se u viziju izgradnje turističkog dijela poslovanja, a dosad tri nabavljena aviona za kapetana Atlantske samo su brodovi koji plove plavim nebom umjesto na plavim morskim valovima.

  • Šalu na stranu! – kaže kapetan Jerković. – Mi smo brodari i ne znamo ništa o avionima i hotelima. Ponašamo se kao dobar vlasnik koji prati što se događa i ubire namijenjenu zarađu. Sudjelujemo u izradi strategija za sve dijelove poslovanja, pratimo financijska izvješća, ali ključ uspjeha našeg projekta širenja jest da se svaki posao operativno prepusti stručnjacima – kaže Jerković.

I zato su brodovi njegova najdraža tema.

Dva su, kaže, pristupa brodarstvu. Prvi je konvencionalan, onaj u kojemu se brodar osim brodovima bavi i ukupnom logistikom poslovanja. Brod služi za prijevoz tereta, a dobit se ostvaruje kad se od zaradenih vozarina.

Druga filozofija brodarstva je spekulativno poigravanje imovinom (asset playing). U toj je priči brod roba, a sve logističke funkcije izdvojene su od matičnog poduzeća. Brod se kupuje kad je jeftin, prodaje kad je skup i tako se ostvaruje dobit, a vozarine su sporedne – priča kapetana. Atlantska nikad nije tako poslovala.

Vremena se mijenjaju i vodstvo dubrovačkog brodara počelo je shvaćati da posao Atlantske nije samo prijevoz tereta svjetskim morima nego je cilj i ostvarivanje dobiti, odakle god.

Kapetan Ante Jerković, predsjednik Uprave Atlantske plovidbe, Atlantska upravlja s 20 brodova, prosječne starosti 15 godina, a cilj je imati ih 25 prosječno starih 10 godina.

  • Ozbiljno smo zagazili u ‘shipping’ – kaže kapetan – pa ćemo u iduće dvije godine u flotu uložiti više od 300 milijuna dolara. Jerković investicije nabraja bez podsjetnika na papiru.

Zadovoljavajuća zaduženost do 50%.

U Južnoj Koreji naručili su dva broda tipa panamax, nosivosti 75.400 tona po brodu, a stajat će ukupno 65 milijuna dolara. U Vijetnamu dubrovački brodar za 28,1 milijun dolara po brodu gradi tri broda tipa handymax, svaki nosivosti 54.000 tona. Dva maksima panamaxa za Atlantsku gradit će se u Kini, svaki nosivosti 80.300 tona, a cijena je 36,5 milijuna dolara. Tih sedam novih brodova u stranim brodogradilištima čini investiciju veću od 222 milijuna dolara.

  • Zaduženost Atlantske je 30 posto ukupne imovine, a nove investicije podić će je na 50 posto, čime smo zadovoljni – kaže kapetan. Stanje na brodarstvenom tržištu omogućuje im velike investicije, a novi brodovi financiraju.

Kretanje cijene dionice i prometa Atlantske plovidbe na Zagrebačkoj burzi.

Upravi Atlantske u prosincu ističe mandat. Kapetan Ante Jerković kaže kako se nada da će dobiti još jedan da zamišljeno provede u djelo i ostvari ‘veliki prasak’ 2007. Tada bi, kaže, rado u mirovinu, a o svojem nasljedniku na kormilu Atlantske plovidbe otkriva samo to da bi prema tradiciji trebao biti kapetan.

Ipak, gradi se i u Hrvatskoj. U Kraljevici su ugovorili gradnju dva broda obalne plovidbe nosivosti 1.650 tona po cijeni od 6,5 milijuna dolara.

U opciji su još dva takva broda, a vjerojatno ćemo naručiti ukupno tri te investirati 19,5 milijuna dolara u domaću brodogradnju. Većina brodova trebala bi biti isporučena tijekom 2007. godine i početkom 2008., za koje kapetan kaže da će biti ‘veliki prasak Atlantske’ jer uz flotu koja će tada biti u prosjeku stara pet godina, ispunjenje ambicioznih cijeva očekuje se i na druge dvije ‘fronte’ dubrovačkog brodara.

Hotel Lapad, koji ove sezone solidno posluje, brodarsko je turistički plan Atlantske. Njega su kupili zajedno sa zagrebačkom tvrkom Ingra, što je bio još jedan promišljeni potez brodara.

  • Ingra je u dubrovačkoj regiji prisutna u poslovima gradnje marina, a naša vizija razvoja hotela Lapad upravo je u skladu s tim. Želimo ga preurediti u recepciju marine koja će se graditi u zaljevu luke Gruž, a u postupku je i kupnja dvorca pokraj hotela – objašnjava kapetan.

Hrvatskoj turističkoj ponudi, kaže, nedostaje krstarenje oko jadranskih otoka. Atlantska to želi ponuditi turistima i zato planira gradnju flote putničkih brodova za 150 do 200 putnika i flotu malih putničkih jedrenjaka u domaćim brodogradilištima za približno 30 putnika.

  • Ta će flota zimi biti usidrena ispred Lapada, što će hotele dati novu dimenziju, a ljeti će to biti središnje mjesto iz kojeg će turisti ispoljavati u obilazak jadranskih otoka – pripovijeda kapetan.

Atlantska ima u vlasništvu 68,7 posto dionica Imperijala, prvog hotela u Hrvatskoj pod upravom svjetskog lanca Hilton. Jerković je predsjednik Nadzornog odbora, a priča ima neobičan početak: Jerković je pisao dubrovačkom gosparu Davoru Gjivoju u New York. On je svojedobno bio direktor Atlas agencije u Dubrovniku.

Suradnja Atlantske i Hiltona neće stati na hotelu ispred Pila, vrata stare jezgre Dubrovnika, već će se proširiti na sada ruševan i zapušten hotel Grand, smješten u šumi pokraj parkova na otoku Lopud čije svečano otvorenje kapetan najavljuje je za 2007. godinu.

  • Grand je zaštićeni spomenik kulture, a gradilo ga je poznati arhitekt Nikola Dobrović. Legenda kaže da je njegova supruga voljela more i putovanje brodom, ali je patila od morske bolesti, pa joj je on, ne bi li stvorio dojam da boravi na brodu, na otoku sagradio hotel nakk na brod, sa sobama poput brodskih kabina – prepričava Jerković brodarsku povijest te turističke akvizicije Atlantske.

I zaista, 96 soba u Grandu malene su, svega 6 četvornih metara i niska su stropa 2,2 metra, upravo dimenzije brodskih kabina.

  • Smanjiti ćemo broj soba na 60 do 70, ali u vanjskoj arhitekturi neće biti promjena. Hotel smo kupili kao nekretninu i ako se suradnja s Hiltonom proširi, njegovo će se poslovanje nadovezivati na ono Imperijala – kaže kapetan.

Atlantska će u Grand, koji će imati pet zvjezdica, uložiti 10 milijuna eura, a dio će financirati kreditom EBRD-a. Kao i dosad, planiraju ostati jedini vlasnici hotela. Projekt obnove Granda trenutačno provjeravaju konzervatori, a Atlantska u međuvremenu pregovara s vlasnicima napuštenog dominikanskog samostana u blizini hotela jer želi otkupiti zemljište kako bi Grand obogatili rekreativnim sadržajima. Dok čekaju odobrenje konzervatora, posao je već počeo, pa se zapušteni hotel trenutačno raščišćava.

Svaka karika u njegovoj priči ima svoje mjesto a svaki mali plan uklapa se u veliki: učiniti od Atlantske lidera dubrovačke regije, dijeliti kopna stiješnjen, kao Dubrovčani kažu, između planina i mora.

  • I navede – kazuje ‘po Dubrovačku’ kapetan i objašnjava da to na starom dubrovačkom znači ploviti sigurno, kvalitetno i pravilno.

  • Imperijal će ove godine nadmašiti očekivanja. Za prvu smo godinu planirali popunjenost 45 posto i prosječnu cijenu noćenja od 107 eura. Ostvarit ćemo popunjenost od 80 posto, a prosječna cijena smještaja porasla je na 180 eura – kaže Jerković. Ulaganja u taj hotel Atlantska je ostvarila dijelom i kreditom od 12,5 milijuna eura koji su trebali vraćati deset godina.

  • Budući da je sva dobit Hiltona ugovorom o kreditu namijenjena njegovu vraćanju, osim 4 posto dobiti koja ostaje hotelu za daljnja ulaganja, kredit ćemo otplatiti za pet do šest godina – kaže kapetan.

  • Više se nećemo širiti u turistički sektor, jer su tri hotela brodarskoj kompaniji dovoljna. Tri aviona nisu, pa ćemo iduće godine nabaviti još dva, a 2007. također dva, što će ukupno biti sedam. Na tome ćemo stati – objašnjava kapetan. Plan je Atlantske ulaganjem u charter avioprijezvoz i elitni smještaj u Dubrovniku stvaranje turističke niše. Atlantska je naime osnovala i putničku agenciju Atlant pa je vertikala zatvorena. Atlant se zasad bavi samo prodajom avio karata, ali zasigurno na tome neće stati.

  • Turistička potražnja u Dubrovniku u stalnom je porastu, a statistika pokazuje da 80 posto turista koji dođu Hrvatsku zračnim putem slijeće u Dubrovnik. Atlantska želi promišljenim ulaganjem ponuditi paket turističkih usluga. Uvjetujemo li u ponudi charter letove i smještajne kapacitete i sve to ponudimo putem naše agencije, turistima ćemo ponuditi bolju cijenu i sveobuhvatniju uslugu – kaže kapetan. Kombinacija prijevoza i smještaja omogućit će prema planu kvalitetno konkuriranje zadarskom čarteru Air Adriaticu, a i konkurentsima hotelskim poduzećima. Croatia Airlines kao linijski prijevoznik kapetana Jerkovića ne zabrinjava.