Nedavno je objavljeno da će troškove bolovanja nakon 42 dana bolesti snositi poslodavci. Logično je da se poslodavci pitažu čemu onda služi zdravstveno osiguranje. Ova ‘izmišljotina’, međutim, stiže iz nama toliko željene Europe. Primjerice, ako u Njemačkoj djelatnik oboli zbog nemara poslodavca koji nije osigurao zakonom propisane uvjete na radnome mjestu, a osiguravatelj to može dokazati, troškove bolovanja snosi poslodavac.
Primjer brige našeg zakonodavstva o zdravlju djelatnika koji vrlo često osam sati dnevno sjede uz računalo jest donošenje Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN, 69/2005). U Republici Hrvatskoj ima približno 200.000 radnih mjesta na kojima zaposlenici isključivo rade s računalom. Pretpostavlja se da bi za usklađivanje opreme sa zahtjevima Pravilnika u Hrvatskoj za veći dio od navedenih 200.000 radnih mjesta trebalo utrošiti više od 100 milijuna kuna, od čega bi najveći dio – dvije trećine – trebalo utrošiti na ergonomske stolce. Naime, nepravilno sjedenje šteti zdravlju više od ostalih utjecaja.
Poslodavac u Njemačkoj, primjerice, može osiguravatelju dokazati da eventualnu bolest kralježnice zaposlenika nije prouzročilo sjedenje na lošem stolcu ako stolac ima atest s naznakom ‘Ergonomie geprüft’ – ergonomski atest. Nabava dobrih ergonomskih stolaca ne mora biti previšno financijsko opterećenje. Međutim, poslodavci bi trebali znati da taj trošak nije uložen na bačen novac, nego mudro ulaganje.
Na tržištu se nudi na tisuće modela radnih stolaca. Mali dio nosi naziv ‘ergonomski stolac’, a još manji zaslužuje taj naziv. Stolci doradjenih anatomskih oblika, koji imaju odgovarajuće mehanizme podešavanja te ergonomsko ateste neutralnih medicinskih instituta, vrlo su rijetki. Zasad se u Hrvatskoj ne izdaju atesti s potvrdom da stolac udovoljava europskim ergonomskim kriterijima.