Financial Times: Izbor za poslovnu knjigu godine

Britanski list The Financial Times i investicijska tvrtka Goldman Sachs nedavno su objavili imena šest kandidata za najbolju poslovnu knjigu 2005. godine.

Sedmeročlani žiri na čelu s urednikom FT-a Andrewom Gowersom odlučit će tko je od nominiranih autora najatraktivnije opisao unutarnje događaje suvremenog poslovnog života, a razgovor o kandidatima navodno je već izazvao provokativnu i žestoku debatu u svjetskim poslovnim krugovima. Radi se, naime, o šest vrlo jakih konkurenta od kojih će najbolji odnijeti prvu nagradu od 30 tisuća funti na raskošnoj dodjeli u Londonu 21. studenoga. Ostatli kandidati morat će se zadovoljiti ‘utješnom’ nagradom od 5 tisuća funti.

Britanski novinar Francis Wheen, Guardianov kolumnist godine i autor slavne Marxove biografije, ovaj se put pozabavio novijom ‘poviješću bedastoća’. U posljednjih dvadeset pet godina, od dolaska na vlast ajatolaha Homeini ja i Margaret Thatcher do danas, prošetao je godinama koje su nastanili brojni mulitatori i prodavači magle svih boja i vrsta, od postmodernista, teoretičara urota, vojno-industrijskih sprega, Derridâ, Dianâ, onih koji vjeruju u NLO, onih koji vjeruju u new age, bombaša samoubojica, političara trećeg puta… Nemilosrdno i duhovito Wheen otkri va što se skriva iza zaraznog odustajanja od zdravog razuma, olakog pristajanja na plitke, apsurdne i katkad bizarnje budalaštine od kojih ne prezaju ni fakultetske katedre ni javna glasila.

Boris Duras, direktor za upravljanje korporativnim kanalima Allianza Zagreb, kaže da se o svim novostima na području osiguranja informira pretražujući stranice allianz.hr, huo.hr, cvh.hr, a te su mu informacije dragocjene u dnevnim operativnim poslovima. Stranice iz financijskog područja, kao što su zaba.hr, zbi.hr, hnb.hr, pružaju mu svježe dnevne informacije na tržištu kapitala, dok su webovi Narodnih novina i Fine zanimljivi zbog tema vezanih uz pravne subjekte i zakonske okvire. Nadalje odlazi i na različite sajtove, prije svega s područja gospodarstva, a na indeksovim, Večernjim, Vjesnikovim, google.com i inim internetskim stranicama informira se o vremenskoj prognozi, međunarodnim novostima i različitim područjima koja ga zanimaju izvan poslovne domene.

Novi iracionalizam, poput oživjelog zanimanja za Nostradamusa, za anđele, vile, tajne Inka, vještice, tajne biblijske šifre, izvanzemaljce i slično zapravo je, kaže Wheen, izraz očaja ljudi koji ne mogu poboljšati svoj život, a upravo to sjajno iskorištavaju političari.

Autorica ovog romana propovijeda ‘aktivni neangažman’ jer smatra da se samo tako može preživjeti u sustavu velikih korporacija. Od zaposlenika, smatra Corinne Maier, često se traži nemoguće, a nadzor nad njima provodi se ograničenim stimulacijama i tvrtkoljubivim govorcijama. Menadžment im za njihov trud često uzvraca tek ispraznim frazama ili nerazumljivim naklapanjima kako bi povećao svoju važnost i nedodirljivost. Takav mehanizam najčešće promovira one koji si uzimaju pravo da ne rade ništa, a taj nerad prikrivaju dobrom prodajom sebe kao prijekop potrebnog i nezaobilaznog činitelja. Ova knjiga želi razotkriti stereotipe i besmislice i upozoriti na uzaludnost truda onih vrijednih. Jer, kao što je u knjizi zorno opisano, osnova i izvor produktivnosti pripravnici su i ljudi na zamjeni jer naivno misle da će marljivošću zavrijediti status koji im pripada. Svi ostali uglavnom samo održavaju vlastiti imidž na nivou, a to im je najčešće i jedini posao. Takav pristup proizvodi sve nezadovoljne radnike, a jedini je izlaz iz miljevenja duša prihvaćanje (i primjena) ovog manifesta zabušanata. Na početku knjige autorica pita: Je li Dobar dan, lijenosti cinična knjiga? Jest, i namjerno je takva, ali ni tvrtka nije čovjekoljubiva. Nakon poplave knjiga o samopomoći, čije parole potiču čitatele na ‘ja to hoco, ja to mogu’, ovo što propagira suprotstavljanje taj metodi. Nju pak svi prihvaćaju kao normalnu, iako ona to ni u jednom pogledu nije.

Dugogodišnji komentator, urednik i novinar Darko Draženović i ekonomist Marijan Hižak primili su se nezahvalnog zadatka da unesu malo teorijskog i praktičnog reda u komunikacijske vještine i marketinško djelovanje na području sporta. Komunikologija i marketing u spremi sa sportom kod nas su manje poznati u teorijskom smislu, a pokušaji u praksi puni su nepoznanica. Iako imamo vrste komunikologe i odlične marketinške stručnjake, njihovu uspješnost u poslu, kad je riječ o sportu, prijević nepoznavanje sporta, a s druge strane sportske institucije i sportaši njih ne doživljavaju kao stvarnu potrebu. No u suvremenoj sportskoj svijetu oni su jedini drugima itekako potrebni.

Monopol je postao prosta riječ u biznisu. No, Milind M. Lele, profesor na Čikaškom sveučilištu, u knjizi Monopoly Rules monopol promatra kao legitimnu aspiraciju poduzetnika, preispitujući širok raspon tvrtki koje su uspostavile dominaciju na ciljanim tržištima kroz čistu kreativnost umjesto korištenja dubioznih taktika koje se obično vezuju uz monopol. Zapravo, knjiga nudi revizionističko objašnjenje za uspjeh određenog broja američkih tvrtki povezujući njihov rast primarno uz identifikaciju i iskorištavanje monopolne prednosti (SCA) ključnih uspjeha, slijedeći Michaela Poutera, strateškog gurua. Lele pak vjeruje da te kvalitete nastaju kao posljedice uspostavljenog monopolna i da nisu razlog uspjeha kompanije. Drugim riječima, ako se hoćete natjecati, nabavite komparativnu prednost, ali ako hoćete zaraditi – nabavite monopol.

Na primjer, poslovni gurui često su bili skloni dramatičnim rast Wal-Mart-a pripisati njihovom jedinstvenom logističkom sistemu, golemom rasponu proizvoda i strukturi niskih troškova. Pogled unatrag na povijest kompanije ipak sugerira alternativno objašnjenje. Američki lanac maloprodaje u početku se usredotočio na provincijske lokacije, na taj način gradeći efikasne lokalne monopole. Upravo su te zlatne koke financirale legendarni logistički sistem omogućujući mu da konkurira u velikim gradovima.

Uz osvježavajuću analizu uspona levijatana kao što su Starbucks i Dell, knjiga propituje i raspon neopjevanih poslovnih uspjeha. Fokus je uglavnom na kompanijama koje su uspjele uspostaviti monopolski generirane zarade u prividno neobećavajućim, sazrelih i visokokonkurentska sektora. Na primjer, kako je unatoč četiri bankrotiranja glavna američka zračna prijevoznika i industrija koja je patila nakon teroričkih napada 11. rujna 2001. Sothwest Airlines uspio ostati profitabilan? Zašto je Enterprise Rent-a-car uspio ostvariti veći i kontinuirani profit od svojih protivnika s jačim brandovima kao što su Avis ili Hertz? Ključ je bio, kaže Lele, u pronalaženju monopolja. Monopoly Rules je i više nego niz intrigantnih studija konkretnih slučajeva. Štoviše, prije teži biti vodič prema izgradnji i zaštiti vlastitog monopolja.

Kreativnost se ne odnosi samo na umjetnost, na slikanje ili sviranje nekog instrumenta, tvrdi Tony Buzan, autor koji je popularnost stekao uspješnim Biti genijalac. Moć kreativne inteligencije svojevrsni je nastavak u kojem Buzan razvija tezu da svatko može biti genijalac i kreativac ako poradi na sebi.

U tu svrhu razvio je revolucionarnu tehniku mentalnih mapa kojima pokazuje kako se uči od kreativnih genija poput Leonarda da Vinci ili Beatelsa i postaje osobom koja posjeduje lakoću izražavanja, fleksibilnost, originalnost te sposobnost razvijanja vlastitih ideja do krajnjih granica. Ova je knjiga prepuna novih, zgodnih činjenica, igara i sredstava koji će vam pomoći da svoju kreativnost iskoristite na najbolji način jednako u poslu kao i u slobodno vrijeme.

Mnogi voditelji i zaposlenici brojnih civilnih udruga (u Hrvatskoj ih je trenutačno registrirano čak 27.000) zacijelo će odahnuti nakon izlaska knjige Poslovanje udruga jer će im ona znatno olakšati rad. Poslovanje udruga, naime, podrazumijeva primjenu brojnih i heterogenih propisa, što može otežavati njihov rad ako ih dobro ne poznaju i tumače. Neovisno o području djelovanja pojedine udruge, zajednički su normativni okvir svih udruga propisi iz područja financiranja, oporezivanja, financijsko izvještavanja i radno pravo. Upravo zato su autori u ovom priručniku predstavili najvažnije aspekte njihove primjene. Stoga je Poslovanje udruga univerzalan i aktualan praktični vodič za poslovanje svake udruge. No treba ga smatrati samo početkom nakladničkog projekta kojim će se ubuđeće nastojati, još praktičnije i bolje, zadovoljiti stručne informacijske potrebe iz ovog područja.