Već potrošeno 200 milijuna kuna

Stoji li dovođenje najboljih svjetskih skijašica i skijaša na Sljeme previše? Svjetski kup prate deseci svjetskih TV postaja, a na pola sata vožnje od startne kuće slalomske utrke nalazi se stadion u koji je uloženo triput više novca, a još je jedan od najružnijih u Europi.

Kako neobično zvuči, a do prije samo nekoliko godina činilo se i neostvarivim, Sljeme i Crveni spust definitivno su ušli u krug onih skijaških centara u koje redovito navraćaju najbolji svjetski natjecatelji u lovu na Kristalni globus. Svjetska skijaška organizacija FIS prošle sezone imala priliku vidjeti da se i u skijaški egzotičnoj zemlji mogu organizirati natjecanja u tom sportu. I to jako dobro, jer upravo je takva bila generalna ocjena čelnika krovne skijaške organizacije.

Sljeme, dakle, i ove zime ima slalom skijašica (5. siječnja 2006., na Jančić rođendan, što je plod slučajnosti, a ne datum na kojem su Hrvati inzistirali), imat će ga i sljedeće, 2007. godine, a zatim na Crveni spust početkom 2008. godine stižu i skijaši. To doista nije mala stvar jer je mnogo zimskih centara u Europi koji bi željeli mušku i žensku utrku, ali zasad ne uspijevaju. Čime smo, osim dobrom organizacijom, zadužili FIS-ove gazde, kojim smo trikom preskočili razne Schladminge, Cortine, Davose i ine superpoznate skijaške centre?

Zagreb je grad od milijun stanovnika, golemi tržište koje je praktički 20 minuta od staze za Svjetski kup. Toga nema drugdje. Osim toga, FIS je vidio s koliko smo željeli i ozbiljnosti ušli u projekt – govori Vedran Pavlek, direktor naše reprezentacije, ski poola i sljemenske utrke. Ozbiljnost i želja dobra su kombinacija, no za dobivanje tako skupe predstave trebalo je i dosta novca. Nije tajna, sljemenski spektakl jako puno stoji, neki će reći previše za samo dan ili dva skijaške atmosfere na Crvenom spustu i u gradu.

Konkretno, organizacija utrke prošle je godine stajala 21 milijun kuna, ove će biti od pet do deset posto skuplja. A pod nazivnik organizacija ide nagradni fond koji je s prošlosezonskih 150.000 skočio na 165.000 eura i najveći je u Svjetskom kupu. U toj se čiri krije i koncert na Jelačićevu trgu i svi ostali događaji, smještaj ekipa, prijevoz, hrana, montažni objekti… Novac su uglavnom dale domaće tvrtke te one regionalne (Alpe-Jadran) koje imaju interesu. Pavlek kaže da je finansijska konstrukcija za 5. siječnja 2006. godine već praktički zatvorena.

Ako bismo zbrojili 21 milijun kuna potrošen za organizaciju prve utrke, dodali tomu 22 milijuna, koliko će stajati spuštanje najboljih svjetskih slalomašica ove sezone, te u računicu ubaci minimalno 150 milijuna kuna prošlogodišnjih ulaganja u infrastrukturu, dolazimo do broja od gotovo 200 milijuna kuna.

Tu priča, naravno, nije gotova jer će se i ove godine nešto uložiti u infrastrukturu (press centar na umjetnom jezeru, dodatno niveliranje staze…), a tek slijede zahvati poput gradnje ciljne kuće s restoranom te novog umjetnog jezera kapaciteta 15.000 m³, što je trostruko više od postojećeg. Na red će, i to vrlo brzo, doći i kabinska žičara od Dolja do vrha Sljeme. Postavlja se pitanje isplati li se sve to.

Naravno, ne bi se isplatilo, tj. takvo bacanje novca bilo bi vrhunska glupost i za zemlje ekonomski puno jače od Hrvatske, koja grca u dugovima, kad bi se radilo samo o skijaškom natjecanju.

Samo prošle sezone, zahvaljujući boljim uvjetima i želji mnogih da skijaju na stazi po kojoj se spuštaju najbolje svjetske skijaše, imali smo 42.000 skijaša. To je trostruko više nego prijašnjih godina. Da smo prije počeli sezonu, broj bi bio znatno veći. O uloženom novcu treba na takav način razmišljati, pa naravno da jedna utrka ne bi bila vrijedna tolikih sredstava! – tvrdi Drago Žiljak, direktor sljemenskog skijališta.

Od ove sezone Zlatni medvjed postaje Snježna kraljica, tj. Snow Queen. Natjecanje mijenja naziv zbog već postojećih utrka skijaša (manja FIS-ova utrka još od 1986. godine) te plivačkog mitinga koji također nosi taj naziv. Kad na Sljeme stignu i skijaši, borit će se za trofej Snow King, tj. Snježni kralj.

Čunati isplati li se sve to doista do zadnje kune, no Sljeme polako postaje ozbiljno mini skijalište, skijaši iz Zagreba i okolice dobivaju ono o čemu su desetljećima sanjali.

Klinći će sve rjeđe morati na inozemne terene, a ime Hrvatske, Zagreba i Sljemea vrti se na Eurosportu i još mnogim europskim TV postajama danima prije utrke i za vrijeme nje. Je li 200.000 milijuna kuna doista mnogo? Na pola sata vožnje od startne kuće slalomske utrke nalazi se stadion u koji je uloženo triput više novca, a još je jedan od najružnijih u Europi.