Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04.) i novog Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04.) imati pravo umanjiti poreznu osnovicu za plaće i doprinose na plaću novozaposlenih radnika godinu dana od dana zaposlenja, a u slučaju zaposljavaanja invalida tri godine od dana zaposlenja. Uvjeti iskorištavanja osoba kojima je radni odnos prestao zbog stečaja ili likvidacije olakšica može se iskoristiti iako osobe nisu bile prijavljene u evidenciji Zavoda za zaposljavaanje.

U slučaju kad poduzetnik u istom poreznom razdoblju zaposli nove radnike, ali i raskine ugovore o radu s prije zaposlenim radnicima, osnovica poreza na dobit umanjuje se za razliku između plaća i doprinosa na plaće isplaćenih novozaposlenim radnicima i obračunanih plaća koje bi do kraja poreznog razdoblja primili radnici kojima je prestao radni odnos. Ako su plaće koje bi bile isplaćene otišli radnicima veće od iznosa plaća isplaćenih novozaposlenim radnicima, nema uvjeta za poreznu olakšicu.

Ako porezni obveznik prima poticajna sredstva Zavoda za zaposljavaanje na temelju ugovora koji je sklopljen u vrijeme dok su poticajne mjere odobravane, to ne anulira mogućnost korištenja poreznih olakšica pri oporezivanju porezom na dobit, odnosno porezom na dohodak. U tom se slučaju koriste dva oblika poticaja: jedan u obliku sufinanciranja određenog programa zaposljavaanja, a drugi u obliku porezne olakšice.

Novim Zakonom o porezu na dobit propisana je obveza fizičkih osoba da nakon godine u kojoj im prihod premaši 2 milijuna kuna od 1. siječnja sljedeće godine po sili zakona postaju obveznici poreza na dobit. Ako dvije fizičke osobe obavljaju zajednički obrt na temelju ugovora o ortakluku, je li za njih kriterij godišnjeg prihoda također svota od 2 milijuna kuna ili je dvostruko veća?

Prema čl. 2. Zakona o porezu na dobit obveznici su poreza na dobit i fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od obrta i s obrtom izjednačenim djelatnostima, i to ako: u prethodnom poreznom razdoblju ostvare ukupni primitak veći od 2.000.000 kn; u prethodnom poreznom razdoblju ostvare dohodak veći od 400.000 kn; imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000 kn ili u prethodnom poreznom razdoblju zaposljavaju više od 15 radnika.

Prva godina prema kojoj se primjenjuju propisani kriteriji je 2005. g., što znači da fizičke osobe koje u 2005. g. premaše bar jedan od četiri propisana kriterija od 1. siječnja 2006. g. obvezno postaju obveznici poreza na dobit. Time im se automatizmom primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95. † 90/05.) mijenja i pravni položaj u sastavu poreza na dodanu vrijednost jer postaju obveznici obračunavanja PDV-a prema izdanim računima, neovisno o tome jesu li ih naplatili. Dakako, i pravo na pretporez ostvarivat će sa svih ulaznih računa s oznakom R-1 neovisno o tome jesu li ih platili.

U slučaju zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti ili drugog oblika zajedničkog obavljanja s obrtom izjednačene djelatnosti kriteriji propisani Zakonom o porezu na dobit primjenjuju se na jedinstveni prihod, dohodak, imovinu i broj zaposlenih, neovisno o tome koliko je osoba u zajedničkom obrtu ostvarila te poslovne rezultate. To znači da je i zajednički obrt koji u 2005. g. ostvario prihod veći od 2 milijuna kuna ispunio uvjete za obvezan prelazak na oporezivanje porezom na dobit umjesto porezom na dohodak.