Home / Tvrtke i tržišta / Pregled odabranih makroekonomskih pokazatelja

Pregled odabranih makroekonomskih pokazatelja

Realni godišnji rast BDP u drugom tromjesečju iznosio je 5,1 posto, što je najviši tromjesečni rast gospodarstva od kraja 2002. Pozitivan doprinos rastu dala je osobna potrošnja koja je od travnja do lipnja realno porasla 4,4 posto, dok je rast potrošnje države iznosio 1 posto. Investicije u kapital su, nakon relativno skromnog rasta u prethodna tri tromjesečja, porasle 3,2 posto, a pozitivan utjecaj valja zahvaliti i bržem rastu izvoza roba i usluga od uvoza. Do kraja ove godine može se očekivati nastavak pozitivnih trendova, ali slabijeg intenziteta, pa bi realan rast BDP-a u 2005. trebao iznositi oko 3,5 posto.

U prvoj polovini godine deficit bilance tekućih transakcija iznosio je 2,7 milijardi eura ili 7 posto BDP-a. Zamjetno povećanje deficita (27 posto na godišnjoj razini) uglavnom je posljedica povećanja rashoda na računu dohotka, pojačane vanjskotrgovinske neravnoteže te stagnacije neto prihoda od pruženih usluga u turizmu. Ipak, nešto više od polovine rashoda na računu dohotka (501 milijun kuna) odnosi se na zadržanu dobit, koja se uobičajeno reinvestira, što pozitivno utječe i na kretanja na računu kapitalnih transakcija.

Ohrabruje podatak da su u promatranom razdoblju inozemna izravna ulaganja dosegnula 1,1 milijardu eura, a osobito je pozitivan trend povećanja udjela greenfield investicija.

Podaci o robnoj razmjeni za kolovoz 2005. ukazuju na snažan rast izvoza i uvoza (izraženo u kunskim iznosima 29 posto, odnosno 20 posto na godišnjoj razini). Na snažan godišnji rast izvoza utjecala je i prošlogodišnja niska baza budući da je u promatranom mjesecu prethodnih godina vrijednost izvoza bila najniža uslijed usporavanja gospodarske aktivnosti tijekom ljeta. Međutim, do smanjenja izvoza u kolovozu 2005. nije došlo, već je on ostao na razini prethodnih mjeseci. Promatrajući prvi osam mjeseci, može se zamijetiti nepovoljan trend bržeg rasta uvoza od izvoza, a posljedica je bila produbljivanje deficita robne razmjene koje je iznosilo 37,5 milijardi kuna (10-postotni godišnji rast).

Kuna se tijekom proteklih dana našla pod blagim aprecijacijskim pritiscima koji su doveli do spuštanja na razine tečaja od oko 7,40 kuna za euro, pa čak i nešto nižih razina na tržištu. Najveći je pritisak nastao nakon otvaranja pregovora s EU kad se značajno pojačala aktivnost na domaćem tržištu kapitala. Ponuda deviza ojačala je posljednjih dana usprkos značajnoj potražnji za devizama, pa se i tečaj koji je potkraj rujna pokušavao rasti iznad razina od 7,45 kuna za euro spustio. Ponuda kuna na domaćem tržištu zadovoljava, što je rezultiralo i spuštanjem kamatnih stopa na novčanom tržištu. Posebno je to pomoglo padu prinosa na trezorske zapise Ministarstva financija s obzirom na veliku potražnju investitora koja proizlazi iz značajne kunske likvidnosti.

U odnosu na dolar kuna je posljednjih dana oslabljela, što je posljedica znatnijeg jačanja dolara na svjetskim tržištima. Bez obzira na jačanje kune prema euru (i padu srednjeg tečaja na razinu od 7,42 kune za euro), tečaj dolara popeo se na razinu iznad 6,22 kune za dolar.