Globalne prijetnje

Četvrti Liderova konferencija o izvozu pod nazivom ‘Pametni znaju čemu služi izvoz’, koja se u utorak održala u zagrebačkom hotelu Panorama, privukla je brojne izvoznike, predstavnike Ministarstva gospodarstva i poduzetništva i obrta, HBOR-a, Fine, Ministarstva vanjskih i europskih poslova te govornike iz Eurochambresa, udruge europskih industrijskih i trgovačkih komora.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić rekao je da hrvatsko gospodarstvo bilježi sve bolje rezultate, da je konkurencijno i uspješnije. U tome važnu ulogu imaju mikrosujetki i mali subjekti koji izvoze i upravo su oni generatori tog rasta.

– Vlada u ovome mandatu ima pet najvažnijih ciljeva: cjelovitu poreznu reformu, jačanje izvoza, administrativne reforme, održivost i stabilnost javnih financija te reformu obrazovanja – rekao je Antonić, dodavši da izvozne tvrtke zapošljavaju 52 posto od ukupno zapošlenih u Hrvatskoj.

Dvije ključne teme konferencije bile su opasnost od povratka globalnog protekcionizma i uloga gospodarske diplomacije u dobivanju velikih poslova. Prema reakciji govornika i izvoznika iz publike dalo se zaključiti da im globalni protekcionizam uopće nije toliko problem koliko im i dalje smetaju zapreke na domaćem tržištu.

Naime, od svih izvoznika koji su činili više od polovine sudionika konferencije samo su dvojica dijgnula ruke na pitanje Miodraga Šajatovića, Liderova glavnog urednika: ‘Tko osjeća globalni protekcionizam u svome poslovanju?’ Na prvom se okruglom stolu dalo zaključiti: ‘Spasite nas domaćih uvjeta poslovanja, a lako ćemo se snaći na stranim tržištima!’ Denis Nemčević, vlasnik Spider grupe, istaknuo je dva ključna utega razvoja gospodarstva – složen i nestabilan porezni sustav te skup državni aparat koji povećava cijenu kapitala na tržištu. Sanja Biočić, članica Uprave AD Plastika, ispričala je da tvrtka u izvozu ne osjeća globalne protekcionističke mjere, ali zato primjećuje poticajne mjere zapadnoeuropskih država s kojima posluje.

– Naši su rizici više povezani s globalnim prijetnjama poput terorizma ili pak kibernetičkih napada zbog kojih smo nakratko bili primorani zaustaviti proizvodnju jer je jedan naš kupac bio žrtvom nedavnih napada – istaknula je Biočić. Darko Šket, predsjednik Uprave Keramiike Modus, izjavio je da je njegov tvrtki lakše prodati keramičke pločice u Libiji, Maroku i na svim drugim izvoznim tržištima nego u Hrvatskoj.

– U pitanju nisu samo administrativne zapreke nego i sklonost domaćih veleprodajnih lanaca da uvoze robu s talijanskog i španjolskog tržišta, gdje tvrtke mogu čekati naplatu i do 180 dana – istaknuo je Šket.

Duro Njavro, dekan ZŠEM-a, poistovjetio je globalni protekcionizam s pojavom Donald Trumpa koji je postao njegov simbol u ekonomskoj politici.

– Trump je ponudio odgovore na neke američke probleme, a o tome hoće li ih riješiti, vode se svjetske rasprave. Jedno je htjeti, a drugo svoje ideje realizirati u praksi – zaključio je Njavro.

U svom je izlaganju Arnaldo Abruzzini, direktor Eurochambersa, naveo podatak da su trenutačno na snazi u svijetu 372 protekcionističke mjere i da većina njih dolazi iz zemalja u razvoju poput Kine, Indije i Brazila.

– Te zemlje pribjegle su protekcionizmu iz straha. A kad se čovjek boji, zatvara se. Europska unija može biti sretna što je nositeljica svjetske trgovine. U posljednjih pet godina promet u europskoj trgovini iznosio je pet trilijuna eura i, ono najvažnije, otvarala su se nova radna mjesta i neki drugi poslovi. Europske institucije činit će sve da poduprnu slobodnu trgovinu – zaključio je Abruzzini.

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, govorio je o dopuštenim mjerama za poticanje izvoza. Ista knuo je da izvoz još nije prepoznat kao aktivnost na čijoj konkurenciji trebaju djelovati sve ekonomsko politike i institucije.

– Iako prevladava dojam da je hrvatski izvoz postao konkurencijno, to nije slučaj jer je konkurentska položaj hrvatskog izvoza i dalje veoma ugrožen jačanjem konkurencnosti izvoza drugih zemalja koje se koriste različitim direktnim, indirektnim, javnim i skrivenim mjerama poticanja izvoza. Dok svijet strahuje od protekcionizma i globalizacijske oseke, poduzetnicima iz Hrvatske još nisu dostupne ni sve ekonomsko slobode koje uživa konkurencija iz drugih članica Europske unije dok istodobno Unija snažno zaostaje u financijskom sektoru za SAD-om – rekao je Bago.

Izvoznici su uza sudionike iz HBOR-a i HAMAG-BICRO-a na okruglom stolu ‘Raditi za izvoznike – multiplikativni učinci izvoza u praksi’ iznijeli iskustva o tome kako je to raditi s kolegama izvoznicima. Darko Pappo, član Uprave DIV grupe čije su izvoznike perjanice tvornica vijaka TVIK iz Knina i Brodosplit, istaknuo je da se DIV uspio pozicionirati na strana tržišta i znatno početi prihode te broj zaposlenih zbog kvalitete proizvoda. Srebrenka Saks, predsjednica Uprave DHL-a, istaknula je da oni nisu samo kurirski služba za prijevoz pošiljke nego i produžena ruka hrvatskih gospodarstvenika.

HBOR je, prema riječima Tamare Perko, predsjednice Uprave, do sada odobrio 13 tisuća izvoznih projekata i plasirao u izvoz 72 milijarde kuna. Napomenula je da u HBOR-u rade na izmjenama programa za izvoznike početnike. Ta je kategorija u Hrvatskoj vrlo široka. Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG-BICRO-a, rekla je kako su se orijentirali na mikro-poduzetnike i male poduzetnike s kojima mnogo surađuju i potiču ih da se okreću izvozu.

– Našli smo nišu malih koji mogu izvoziti svoje proizvode jer im je proizvodnja osnovna djelatnost. Najviše novca dajemo onima koji trebaju sredstva za proizvodnju.

U razgovoru ‘jedan na jedan’ Manuela Tašler, zamjenica glavnog urednika Lidera, pitala je čelnoga čovjeka Spara Hrvatske Helmuta Fenzla što hrvatski proizvođači moraju napraviti kako bi došli na Sparove police u drugim zemljama. Fenzl je odgovorio da prije svega moraju biti upoznati s tržištem na kojemu žele poslovati i odabrati svoju nišu, bilo da se nadmeću cijenom bilo kvalitetom proizvoda.

Nedovoljna institucionalna potpora na terenu jedna je od najvećih zamjerki izvoznika hrvatskoj diplomaciji. Poduzetnici računaju i na mnogo veću ulogu i potporu Hrvatske gospodarske komore kojoj plaćaju godišnju članarinu. Želimir Kramarić, HGK-ov potpredsjednik za međunarodne poslove i EU, kao novost je istaknuo da će trgovinski uredi u HGK-ovim predstavništvima (kojih je u dućih deset godina planirano čak dvadeset dijelom svijeta) biti organizirani prema austrijskom i korejskom modelu. Predstavio je i HGK-ova dva nova projekta koja bi poduzetnicima trebala pomoći u internacionalizaciji poslovanja – Cro International (internacionalizacija u inozemstvu), koji podrazumijeva izravnu potporu HGK-ovih predstavnika na inozemnom tržištu putem predstavništva, te Help desk izvoz, odnosno pripremu malih i srednjih tvrtki za izvoz (edukacije, informiranje, test izvozne spremnosti, sajmovi, poslovni susreti, specifične informacije, natječaji).

– Samo 15 posto tvrtki u Hrvatskoj okrenuto je izvozu, što i dalje nije dovoljno u odnosu na konkurentske zemlje. Niz tvrtki i ne zna da može izvoziti svoje proizvode, naprimer strojeve za rad – rekla je Oreb.

Okrugli stol ‘Uloga gospodarske diplomacije u dobivanju velikih poslova’ okupio je dvojicu diplomata i dvojicu gospodarstvenika koji su pokušali odgovoriti na pitanje koliko su hrvatski diplomati mogli domaćim tvrtkama u dobivanju poslova.

Saborski zastupnik Joško Klisović, bivši zamjenik ministre vanjskih poslova, i Joseph Gene Petrić, današnji pomoćnik ministre vanjskih poslova, iznijeli su stajalište da se putem MVP-a pokušalo pomagati izvoznicima. U Klisovićevu vrijeme diplomati su morali izravno surađivati s poduzetnicima, a Petrić je istaknuo da im danas u suradnji s HGK-om pomažu tražiti partnere.

Jako gospodarske izvozničke snage zastupali su Tomislav Mazal, predsjednik Uprave Đure Đakovića, i predsjednik Uprave Dalekovoda Alen Premužak. Iznijeli su stajalište da Hrvatska najprije mora imati jasnu viziju, zatim dobar proizvod, a tek nakon toga pomoć diplomacije koja mora biti vrhunska, stručna u kontaktima i lobiranju.

• Mi u Hrvatskoj nemamo što ponuditi. Trebamo proizvod, a onda pomoć diplomacije, a to bi trebali biti najstručniji ljudi u zemlji i mi ćemo ih kao tvrtka i platiti, ali moraju poznavati društvo, lobirati, biti umreženi, informirani – istaknuo je Mazal. Premužak se nadovezao: – Imamo mnogo posla u svom dvorištu, tek onda možemo ći van – kaže Premužak.

Hrvatska diplomacija nije jedina u EU koju poduzetnici u ovom trenutku smatraju beskorisnom.

• Da imam priliku biti na vlasti samo jedan dan, zamijenio bih diplomatske stručnjake koji rade u svjetskim veleposlanstvima stručnjacima u biznisu. Zemlje Europske unije imaju mnogo veleposlanstava i predstavništava diljem svijeta, a njihova je korist za poslovnu zajednicu nikakva – naveo je u govoru Arnaldo Abruzzini.